Mislite kako ste dobro zaštitili svoje osobne podatke? Razmislite još jednom - do podataka se može doći na više različitih načina.
Podaci su, kažu, nova nafta. Internetskim tvrtkama koje se bave njihovim prikupljanjem i obradom daju ogromnu moć u društvu koje je u sve većoj mjeri uvijek online.
Uređaji prate sve više naših aktivnosti, slijede nas u stopu na radnom mjestu, dok se bavimo sportom, pa čak i u spavaćoj sobi. Količina podataka još će više porasti kako će se povećavati broj povezanih uređaja koji se oslanjaju na tehnologije strojnog učenja i umjetne inteligencije.
Tehnološkim tvrtkama podaci su ključni kako bi nam mogle ponuditi relevantna iskustva, ali i poboljšati proizvode i usluge. No, podaci koje im dajete ili koje one traže od vas tek su mali dio ukupne količine podataka koji su na raspolaganju i koje se svakodnevno marljivo prikuplja, piše tportal. Često se to događa bez vašeg znanja i dozvole.
Evo pet načina na koje dijelite svoje podatkeo kojima vjerojatno niste dosad ni razmišljali.
Kad lajkate na Facebooku
Svaki put kad kliknete na Like ili dijelite sadržaj iz raznih izvora na vašem zidu ujedno i otkrivate ogromnu količinu informacija o sebi. Da, čak i ako ste pomno namjestili postavke za privatnost.
Istraživanje provedeno pri Sveučilištu Cambridge pokazalo je kako pristup digitalnim zapisima poput lajkova na Facebooku može poslužiti za predviđanje niza osobina i preferencija poput seksualne orijentacije, vjerskih i političkih stavova, korištenja supstanci koje stvaraju ovisnost, godina, spola…
Što više lajkate, to je preciznost predviđanja veća. Čim prikupe dovoljno podataka, oglašivači i drugi zainteresirani mogu napraviti prilično vjeran vaš psihološki profil.
Kako je riječ o javno dostupnim podacima, malo je toga što možete poduzeti kako bi se zaštitili. Stoga pazite što lajkate.
Kad instalirate aplikaciju na pametnom telefonu
Svidjelo vam se to ili ne, više od 70 posto aplikacija za smartfone šalje vaše privatne podatke tvrtkama koje se bave raznim vrstama praćenja na internetu. Većina nas im to dopustimo kad instaliramo aplikaciju za Android ili iOS. Neke od tih dozvala su nužne za normalno funkcioniranje aplikacija.
No, problem nastaje oko toga što razvojni programeri mogu dijeliti te podatke s drugima. Ponekad čak ni oni ne znaju što sve aplikacija dijeli jer koriste gotove dijelove softvera u koje su već ugrađeni moduli za prikupljanje podataka.
Kad koristite pametni uređaj
Istraživanje Norveškog potrošačkog vijeća pokazalo je kako pametni satovi namijenjeni djeci imaju značajan sigurnosni propust koji omogućava ne samo praćenje već i prisluškivanje djece.
Sličan je skandal svojedobno izbio i oko povezanih kamera koje se koristilo za osiguranje kuće, kao i oko pojedinih igračaka. Takvom riziku izloženi su i drugi povezani uređaji, poput termostata, pametnih televizora, zdravstvenih aparata…
Kad se spojite na besplatni Wi-Fi
Ništa na ovom svijetu nije doista besplatno, pa tako ni Wi-Fi. Nije uvijek tako, ali često se događa da su besplatne Wi-Fi mreže postavljene upravo s namjerom prikupljanja korisničkih podataka. A često mogu biti i metom hakera.
Kad podržite političare
Svijet pogonjen podacima utječe na brojne aspekte naših života, pa tako i na politiku. Kod nas to još nije toliko izraženo, ali u Sjedinjenim Državama se od prošlih predsjedničkih izbora naveliko raspravlja o ciljanom oglašavanju temeljem profila sačinjenih prema podacima prikupljenim online, ali i zahvaljujući tome što su politički lideri prodali svoje baze podataka s adresama e-pošte ljudi koji su ih podržali, piše Interesting Engineering, prenosi tportal.
