Živimo u najtoplijim vremenima u povijesti mjerenja

Znanost 14. ruj 201512:52 > 12:58
Promet industrije porastao 3,8 posto na godišnjoj razini
Morguefile

Iduće dvije godine mogle bi biti najtoplije godine na našem planetu u povijesti mjerenja, a iduća bi mogla biti podjednako topla kao ova.

Iduće dvije godine mogle bi biti najtoplije godine na našem planetu u povijesti mjerenja, prenosi BBC izvještaj o procjenama istraživača s britanskog nacionalnog servisa za vremensku prognozu, Met Officea.

Tamošnji znanstvenici, naime, upozoravaju na veliki utjecaj stakleničkih plinova na prirodna kretanja u klimatskom sustavu. Istraživanja su pokazala da kretanja na Pacifiku pokazuju vrlo moguće globalno zagrijavanje, no zanimljivo je da bi ljeta u Europi neko vrijeme mogla biti hladnija nego u drugim dijelovima svijeta.

Temperature su već tijekom ove godine bile na rekordno visokim razinama, to jest oko 0,68 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990. godine. Profesor Stephen Belcher iz Mett Officea potvrdio je kako velike promjene koje se događaju zbog stakleničkih plinova.

‘Velika je šansa da će i iduća godina biti podjednako topla kao ova, i jasno je da se klimatske promjene nastavljaju događati’, dodao je.

‘Može nas spasiti eventualno velika erupcija vulkana’

Profesor Rowan Sutton sa Sveučilišta u Readingu također je potvrdio ove teze, dodajući kako će 2014., 2015. i 2016. godina, “osim u slučaju da dođe do neke velike erupcije vulkana, vrlo vjerojatno biti među najtoplijim godinama od početka bilježenja”. Znanstvenici objašnjavaju kako klimatski sustav izgleda ‘jako zanimljivo’ s obzirom na dugoročne promjene u oceanima i utjecaj razine CO2 na atmosferu, a najavljuju i mogući dolazak velikih promjena. Profesor Adam Scaife kaže da je zemlja sada u ‘ključnom trenutku klimatskih promjena koje se događaju istovremeno’.

Inače, trenutačno na Pacifiku svjedočimo i ‘El Ninu’, globalnom atmosfersko-oceanskom fenomenu koji nastaje usred fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu Tihog oceana. Druga značajna prirodna promjena koja se događa jest promjena u temperaturi u Sjevernom Pacifiku, poznatija kao ‘PDO’. Bila je u hladnoj fazi, za koju znanstvenici iz Met Officea kažu da je pridonijela stanci podizanja prosječne temperature površine atmosfere, i to u zadnjih deset godina.

Sada ulazi u topliju fazu, što će rezultirati i ‘toplijom’ zemljom. Znanstvenici su ipak oprezni u predviđanjima o kretanjima temperatura za iduća desetljeća, jer još uvijek istražuju kako ova dva fenomena utječu jedan na drugi i na to koji će prevladati.

Profesor Sutton zaključuje kako bi dugoročne posljedice zagrijavanja zbog stakleničkih plinova mogle nadjačati one kratkoročne poput efekta El Nina.