Znanstvenici su u istočnom dijelu kontinenta identificirali tragove drevnih riječnih površina koje se protežu duž čak 3500 kilometara obale.

Vjeruje se da su ove ravne površine nastale prije oko 80 milijuna godina, nakon što se Istočna Antarktika odvojila od Australije, a prije nego što je kontinent prekriven ledom prije otprilike 34 milijuna godina.

Spektakularno očuvani reljef ispod leda

Prema autorima studije, te su površine sad zakopane ispod ledenog štita i međusobno razdvojene dubokim udolinama koje usmjeravaju kretanje brzo tekućih ledenjaka.

Suprotno tome, led iznad ravnih površina kreće se znatno sporije, što znači da te ravni djeluju kao prirodne prepreke koje u nekim područjima usporavaju gubitak leda.

Ako bi se Istočna Antarktika posve otopila, globalna razina mora mogla bi porasti za čak 52 metra. Zbog toga bi uvrštavanje utjecaja tih skrivenih krajolika u modele moglo poboljšati predviđanja o tome kako će se ledeni pokrov u budućnosti ponašati u uvjetima klimatskog zagrijavanja.

Zagonetni krajolik

Otkriće je objavljeno u časopisu Nature Geoscience, a studiju vodi dr. Guy Paxman s britanskog Sveučilišta Durham, piše SciTechDaily.

"Krajolik ispod Istočne Antarktike jedan je od najzagonetnijih ne samo na Zemlji, već i na bilo kojem stjenovitom planetu u Sunčevom sustavu," rekao je dr. Paxman.

"Kad smo analizirali radarske snimke podledene površine, počeli smo primjećivati te zapanjujuće ravne plohe gotovo svugdje gdje smo pogledali. Nevjerojatno je što su ostale gotovo netaknute više od 30 milijuna godina, što sugerira da su dijelovi ledenog pokrova više očuvali nego erodirali teren ispod sebe."

"Oblici i geološke značajke tih tek kartiranih površina ključni su za razumijevanje dinamike kretanja leda na rubovima Istočne Antarktike," dodaje Paxman, ističući da to znanje može poboljšati prognoze o tome kako bi ovaj dio leda mogao reagirati na različite scenarije zagrijavanja klime.

Međunarodni znanstveni tim povezuje dijelove slafalice

U istraživačkom timu, uz Durham, sudjelovala su i sveučilišta iz Newcastlea, Edinburgha i Exeter, kao i Britanski antarktički institut, Njemački Alfred Wegener institut, Kineski polarni istraživački institut i Tehnološko sveučilište u Pekingu.

"Dugo nas je kopkalo i zbunjivalo postojanje fragmenata dokaza o ‘ravnim’ površinama ispod antarktičkog leda," rekao je prof. Neil Ross sa Sveučilišta Newcastle.

"Ovo istraživanje povezuje te dijelove slagalice i daje nam cjelovitu sliku: kako su te drevne površine nastale, kako oblikuju današnje kretanje leda i kako bi mogle utjecati na budućnost ledenog pokrova u uvjetima zagrijavanja."

Znanstvenici naglašavaju potrebu daljnjeg istraživanja utjecaja ovih podlednih površina na ledeni pokrov, osobito u razdobljima toplijih klima iz prošlosti. Planira se bušenje kroz led kako bi se prikupili uzorci stijena i utvrdilo kad su ta područja posljednji put bila bez leda.