Sunčeve oluje mogle bi aktivirati potrese? Znanstvenici iznijeli zanimljivu hipotezu

Premda autori naglašavaju da njihov model nije alat za prognoziranje potresa, otvara novo polje za razmišljanje o mogućoj interakciji između Sunca i seizmičke aktivnosti.

Istraživanje opisuje mogući fizički mehanizam koji pokazuje kako promjene u razinama naboja u ionosferi - potaknute snažnom Sunčevom aktivnošću, poput solarnih baklji - mogu stupiti u interakciju s već oslabljenim dijelovima kore i utjecati na razvoj pukotina, piše Science Daily.

Kako bi ionosfera mogla utjecati na rasjedne zone

Prema ovom modelu, ispucala područja kore sadrže vodu na iznimno visokim temperaturama i tlakovima, moguće u superkritičnom stanju. U električnom smislu, te raspucane zone mogu se ponašati poput kondenzatora. Povezane su i sa Zemljinom površinom i s donjom ionosferom, stvarajući golem elektrostatski sustav koji povezuje tlo s gornjim slojevima atmosfere.

Kada Sunčeva aktivnost naglo poraste, gustoća elektrona u ionosferi može se znatno povećati. To može dovesti do stvaranja negativno nabijenog sloja u donjoj ionosferi. Putem kapacitivne sprege taj naboj može generirati snažna električna polja unutar mikroskopskih šupljina u raspucanoj stijeni. Rezultirajući elektrostatski tlak mogao bi dosegnuti razine slične plimnim ili gravitacijskim naprezanjima za koja je već poznato da utječu na stabilnost rasjeda.

Prema izračunima istraživačkog tima, ionosferski poremećaji povezani s velikim solarnim bakljama - koji uključuju povećanje ukupnog sadržaja elektrona od nekoliko desetaka TEC jedinica - mogli bi stvoriti elektrostatske tlakove od nekoliko megapaskala unutar tih šupljina u kori.

Ionosferske anomalije uočene prije velikih potresa

Neobično ponašanje ionosfere često je zabilježeno prije snažnih potresa. Zapažanja uključuju nagla povećanja gustoće elektrona, smanjenje visine ionosfere te sporije širenje srednjerazmjernih putujućih ionosferskih poremećaja. Znanstvenici su te promjene tradicionalno tumačili kao posljedicu naprezanja koje se nakuplja unutar kore.

Ovaj novi okvir nudi dodatnu perspektivu. On sugerira dvosmjernu interakciju u kojoj procesi unutar Zemlje mogu utjecati na ionosferu, dok ionosferski poremećaji mogu slati povratne sile natrag u koru. Model povezuje svemirsko vrijeme i seizmičku aktivnost, ali ne tvrdi da Sunčeva aktivnost izravno uzrokuje potrese.

Istraživači ukazuju na nedavne velike potrese u Japanu, uključujući potres na poluotoku Noto 2024. godine, kao na događaje koji su se zbili ubrzo nakon razdoblja intenzivne solarne aktivnosti i snažnih solarnih baklji. Naglašavaju da takav vremenski slijed ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Međutim, podudara se s idejom da bi ionosferski poremećaji mogli djelovati kao jedan od čimbenika koji pridonose potresu kada su rasjedi već blizu točke pucanja.