U Višem sudu u Beogradu u utorak je okončan višegodišnji postupak za rehabilitaciju zapovjednika nekadašnje jugoslavenske kraljevske vojske te četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihailovića, a konačna odluka bi mogla biti priopćena u svibnju.
Završne riječi u postupku za rehabilitiranje Mihailovića zakazane su za 12. svibnja, a priopćenje odluke očekuje se 14. svibnja.
Zahtjevom za rehabilitiranje se traži poništavanje presude od 15. srpnja 1946., kojom su tadašnje komunističke vlasti Mihailovića osudile na smrt strijeljanjem, te da mu se vrate građanska prava.
Zastupnik podnositelja zahtjeva za rehabilitaciju Mihailovića odvjetnik Zoran Živanović očekuje da će sud “donijeti akt o rehabilitaciji”.
Zahtjev za rehabilitiranje su 2006. podnijeli Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović, profesori Pravnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu Smilja Avramov i Kosta Čavoški, Srpski liberalni savet i Udruga Jugoslavenske vojske u otadžbini.
Na današnjem ročištu su predstavljeni pisani dokazi, među kojima su stenogramske bilješke sa suđenja, dopisi vlada Velike Britanije i SAD, te izvješća Državnog povjerenstva za otkrivanje tajnih grobnica.
Današnje ročište obilježeno je incidentom kad je, uoči početka suđenja haški optuženik i vođa srpske radikalne stranke (SRS), samoproglašeni četnički vojvoda Vojislav Šešelj, u sudnici počeo vrijeđati predstavnicu nevladine udruge “Žene u crnom” Stašu Zajović, jednu od protivnica rehabilitiranje Mihailovića.
Kako su prenijeli beogradski mediji, poslije nekoliko Šešeljevih uvredljivih komentara o njezinu fizičkom izgledu, sudski stražar je opomenuo Šešelja, ali mu je lider radikala odgovorio: “Ko si ti da mene ušutkaš”.
Saša Zajović ocijenila je da su Šešeljeve prijetnje i uvrede koje su joj upućene “kontinuitet u praksi ultradesničarskih organizacija” i blaćenje onih koji se bore protiv fašizma i zalažu za mir u regiji.
Ona je naglasila da takav odnos pokazuje “koliko je opasna i sama pomisao na rehabilitiranje” Draže Mihailovića.
Postupak za rehabilitiranje Draže Mihailovića počeo je 16. rujna 2010. godine, a rješenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu kao datum Mihailovićeve smrti službeno je uzet 17. srpnja 1946.
Mjesto gdje je poslije strijeljanja pokopan Draža Mihailović nikad nije utvrđeno, a jedan od čelnika tadašnje UDBE general Jovo Kapičić svojedobno je u intervjuu objasnio da je Mihailović tajno pokopan jer su tadašnje vlasti željele izbjeći hodočašća.
“Pa to je neko pravilo, da pobjednik nekad ne pravi grob pobijeđenom, da ljudi ne bi dolazili na hodočašće. Za mene je Draža vodio politiku prookupatorsku. Njegovi ljudi su činili zločine, mada je bilo nekih sitnih pokušaja sukoba s Nijemcima, bez ikakva značaja. Ja niti ga branim niti ga osuđujem, on je za mene bio običan obavještajac”, izjavio je Kapičić u jednom intervju.
