Vojvođanski, kao i beogradski mediji i javni prostor preplavljeni su u srijedu vijestima, svjedočenjima i analizama o vojnoj akciji "Oluji" koju predstavljaju uglavnom kao "etničko čišćenje bez kazne", a vodstvo vojvođanskih Hrvata se pita zašto se ne spominju protjerivanja i ubojstva njihovih sunarodnjaka tih dana 1995. u Srijemu.
“Dva desetljeća od ‘Oluje’, u Srbiji dan sjećanja”, “Srbija žali zbog ‘Oluje'”, “Oluja etničko čišćenje bez kazne”, neki su od naslova u vodećim vojvođanskim medijima, dok se po gradovima organiziraju manifestacije koje podsjećaju na “progon preko 250.000 i pogibiju oko 1.200 Srba u Hrvatskoj” tijekom te vojne akcije.
VEZANE VIJESTI
Obilježavanje obljetnice tih događaja prvi put se organizira i u Subotici i traje čak pet dana, tijekom kojih će biti otvorene izložbe fotografija, održana predavanja i predstavljanje knjiga.
U Subotici će tijekom vikenda biti održana završnica žetvenih svečanosti bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“, pa su organizatori iz istoimene Udruge zatražili od policije jače osiguranje skupova koji će se odvijati u središtu grada. Predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata svećenik Andrija Anišić izjavio je kako je to manifestacija za sve građane Subotice, kako do sada nije bilo incidenata i kako vjeruje da ih ni tijekom vikenda, usprkos napetostima oko obljetnice “Oluje”, neće biti.
Predstavnici hrvatske manjine u Vojvodini ističu kako je ovo teško razdoblje za njihove sunarodnjake zbog međudržavnih tenzija stvorenih različitim pogledima na akciju “Oluju” koja je u Srbiji Dan žalosti a u njihovoj matičnoj domovini Dan pobjede.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) Slaven Bačić navodi da u Vojvodini nema incidenata ili izravnih provokacija no osjeća se “tvrđi stav” pojedinih dužnosnika državnih tijela kod rješavanja nekih konkretnih problema zajednice. “S druge strane, postoji čini mi se i autocenzura u medijima na hrvatskom jeziku u Vojvodini, koji o ovoj temi moraju vrlo pažljivo izvještavati. A ovo se odnosi i na pripadnike hrvatske manjine koji u javnosti izbjegavaju razgovor o ‘Oluji’ iz straha od posljedica iznošenja vlastitoga stajališta”, izjavio je Bačić.
Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji smatra da je tijekom devedesetih, najviše 1995. ubijeno najmanje dvadeset a protjerano između 30.000 i 40.000 Hrvata, uglavnom iz Srijema u Vojvodini.
U Srbiji je u srijedu proglašen Dan žalosti
Od vojvođanskih političkih lidera jedini se u povodu obilježavanja “Oluje” oglasio predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak koji je naveo da “osovina” koju su započeli pokojni predsjednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, a koja je dovela do plana o podjeli Bosne i Hercegovine, i do “Oluje”, traje i danas i uskraćuje budućnost građanima na prostoru bivše Jugoslavije”.
“U jeku oduševljenja mimohodom u Zagrebu i crkvenim manifestacijama (predsjednika Srbije) Tomislava Nikolića, svi su zaboravili ogromnu ulogu Slobodana Miloševića od prije 20 godina, čiji je pakt s Franjom Tuđmanom o podjeli Bosne i protjerivanju više stotina tisuća hrvatskih državljana predstavljao jednu od najmonstruoznijih diktatorskih osovina viđenih poslije Drugog svjetskog rata”, naveo je Čanak u priopćenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ta “osovina se vrti i dan danas” i ne dopušta da narodi zapadnog Balkana najzad pronađu svoj mir i put u budućnost.
U Srbiji je u srijedu proglašen Dan žalosti povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradanje i progon Srba u akciji “Oluji”. Točno u podne trebaju se oglasiti zvona na svim crkvama Srpske pravoslavne crkve i sirene sa znakom za prestanak opasnosti čime će biti označena minuta šutnja za žrtve ratova od 1991. do 1995. Medijske kuće pozvane su da se strogo pridržavaju pravila o obilježavanju Dana žalosti, koji je proglašen i na teritoriju Republike Srpske.
Godišnjica “Oluje” bit će u cijeloj Srbiji obilježena nizom manifestacija, a među ostalim Srpska radikalna stranka ima namjeru održati prosvjed ispred hrvatskog veleposlanstva u Beogradu.
