Kosovo bez vlade – prijeti financijska i ustavna kriza

Albin Kurti, predsjednik pokreta Samoopredjeljenje, koji je Kosovom upravljao više od pet godina i na posljednjim izborima 9. veljače 2025. osvojio oko 42 posto glasova, nije uspio formirati većinu potrebnu za formiranje vlade, piše Deutsche Welle.

Aktualni je premijer u parlamentu nedavno dobio samo 56 od 120 glasova – time je postao prvi pobjednik izbora u povijesti mlade kosovske države kojemu nije pošlo za rukom formiranje parlamentarne većine. Kurti, čija stranka ima 48 zastupnika, trebao je najmanje 61 glas. 52 zastupnika dosadašnjih oporbenih stranaka glasovala su protiv njega, a četvero ih se suzdržalo.

Predsjednik Skupštine Kosova Dimal Basha izjavio je nakon Kurtijevog neuspjeha da „odgovornost sada prelazi na predsjednicu Kosova Vjosu Osmani". Prema Ustavu, ona Kurtiju više ne može ponovno povjeriti mandat za sastavljanje vlade.

Opasnost od financijske krize

Bez nove vlade Kosovu prijeti i financijska kriza, jer proračun za 2026. ne može biti usvojen. Predsjednica Osmani, koja je prije pet godina bila Kurtijeva saveznica, pozvat će političke stranke na kompromis kako bi se spriječilo da zemlja ostane bez proračuna.

Njezin glasnogovornik Bekim Kupina izjavio je: „Predsjednica će pozvati na politički kompromis kojim će se zaštititi interesi Kosova i njegovih građanki i građana te osigurati put naprijed za daljnji razvoj zemlje.“ On je naglasio da će Osmani potaknuti političke stranke na suradnju „kako bi se izbjegla svaka blokada koja bi mogla negativno utjecati na dobrobit građana i funkcioniranje kosovskih institucija".

U pismu upućenom Osmani 21 organizacija civilnog društva upozorila je da bi neusvajanje novog državnog proračuna moglo paralizirati isplatu plaća i naknada učiteljima, liječnicima, javnoj upravi te socijalna davanja za stotine tisuća građana. „Financijska budućnost zemlje i dobrobit građana ne smiju postati taoci političkih blokada“, navodi se u pismu. „Vaše iskustvo, ugled i ujedinjujuća uloga predsjednice mogu biti presudni kako bi se izbjegla kriza koja bi pogodila mnoge obitelji.“

Blokada Albina Kurtija

Tri najveće oporbene stranke – Demokratska stranka Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – odbijaju koaliciju s Albinom Kurtijem i njegovom strankom. Sam Kurti odbija ući u koaliciju sa srpskom strankom Srpska lista, koja ima devet zastupnika i uživa potporu vlade u Beogradu.

Predsjednik PDK-a Memli Krasniqi oštro je kritizirao Kurtija: „56 glasova za Albina Kurtija i nijedan više. To je kraj jedne političke obmane koja je našu zemlju posljednjih mjeseci stajala izolacije, podjela i izgubljenog vremena. Albin Kurti više neće biti premijer.“

U takvoj situaciji Kurti je najavio prijevremene izbore za prosinac 2025. Ako rezultat bude sličan onome s posljednjeg glasanja, zemlji prijete novi izbori već u proljeće 2026. godine. To bi se vremenski poklopilo s izborom za predsjednika države, jer mandat Vjose Osmani tada istječe. Drugi mandat je moguć. U travnju 2026. zastupnici će dvotrećinskom većinom odlučivati hoće li joj omogućiti novi mandat ili izabrati drugog kandidata za predsjednika.

Ustavna kriza na Kosovu

Od parlamentarnih izbora 9. veljače kosovski parlament mjesecima se nije mogao konstituirati niti formirati vladu. Tek prije mjesec dana izabran je predsjednik parlamenta i Skupština se mogla konstituirati. No, bez potpredsjednika iz redova srpskih predstavnika, jer Srpska lista osporava izbor Nenada Rašića, jedinog srpskog zastupnika izvan te stranke. Slučaj je sada pred Ustavnim sudom koji ga razmatra.

Osam mjeseci duga politička i institucionalna kriza blokirala je i ratifikaciju Sporazuma o instrumentu reformi i rasta Europske unije – financijskog mehanizma EU-a za zapadni Balkan. Kosovo bi iz tog paketa moglo dobiti više od 880 milijuna eura, ali dosad nije isplaćen nijedan cent.

Prema izvješću Svjetske banke, gospodarski rast na zapadnom Balkanu smanjit će se s 3,6 posto (2024.) na 3,0 posto (2025.). Najveći pad očekuje se u Srbiji i na Kosovu – zemljama koje su od 2013. u dijalogu uz posredovanje EU-a, no bez značajnih rezultata.

Poteškoće u dijalogu Kosovo–Srbija

Izostanak nove vlade dodatno otežava dijalog između Kosova i Srbije. Iako je tehnička vlada 2025. u Bruxellesu održala nekoliko sastanaka s posebnim izaslanikom EU-a za dijalog Peterom Sorensenom, oporbene stranke LDK i PDK kritizirale su te susrete. One tvrde da „bilo koji dogovor ili obveza preuzeta u ovoj fazi dijaloga sa Srbijom ne može imati obvezujuće posljedice za Kosovo“.

I stručnjaci Kosovskog instituta za pravdu (IKD) smatraju da sadašnja vlada nema ni legalitet niti legitimitet za nastavak dijaloga. „Ustavni četverogodišnji mandat ove vlade istekao je 22. ožujka 2025. Od tada ona obnaša samo tehničke funkcije, ograničene na svakodnevno upravljanje javnim poslovima“, objašnjava Naim Jakaj iz IKD-a.

Prema njegovu mišljenju, aktualna vlada nema ni političku podršku parlamenta niti mandat za donošenje odluka koje bi imale trajne posljedice za državu, uključujući međunarodne političke ili pravne sporazume. „Dijalog sa Srbijom proces je koji zahtijeva političke odluke na najvišoj razini i punu institucionalnu odgovornost – nešto što tehnička vlada, prema Ustavu i Zakonu o vladi, ne može osigurati“, zaključuje Jakaj.