Kumulativna vrijednost imovine Europljana dostigla je ove godine 56.000 milijardi eura, uz nejednaku raspodjelu i unutar zemalja i po zemljama, što negativno utječe na ukupni potencijal ekonomskog rasta na Starom kontinentu.

Usprkos gospodarskoj krizi, privatna imovina Europljana nije nikada ranije dostigla tako visoku vrijednost, piše francuski list Le Figaro.

Prema studiji švicarske banke “Julius Baer”, prvi put objavljenoj ove godine, ukupna vrijednost imovine koju posjeduju europski državljani porasla je 1,7 posto u 2014, dostigavši 56.000 milijardi eura, što prelazi nivo iz 2007, prije izbijanja financijske krize.

Analitičari ove banke očekuju da će se ovaj trend nastaviti i predviđaju rast vrijednosti imovine Europljana od 40 posto do 2019., kada će ona dostići 80.000 milijardi eura.

U studiji se navodi da prosječna vrijednost imovine po odrasloj osobi u Europi ove godine iznosi 167.100 eura, ali uz izrazito nejednaku raspodjelu, budući da 10 posto domaćinstava drži više od polovine bogatstva na Starom kontinentu.

U Luksemburgu, na primjer, svaka punoljetna osoba posjeduje imovinu vrijednu prosječno 400 tisuća eura.

Ekstremna nejednakost raspodjele bogatstva usporava rast zemlje i snižava globalnu tražnju, ističu stručnjaci ove banke, dodajući da građani Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije sudjeluju s gotovo tri četvrtine u ukupnoj vrijednosti imovine na Starom kontinentu.

Ekonomska kriza najviše je utjecala na prosječnu vrijednost imovine u Španjolskoj i Grčkoj. U Španjolskoj je ona od 2007. godine smanjena za 1.400 eura.