Samo nekoliko sati prije početka glasovanja, ishod talijanskih predsjedničkih izbora posve je neizvjestan, a najvjerojatnije će ga odrediti ono što brojni vide kao neprirodnu koaliciju sadašnjeg premijera, ljevičara Mattea Renzia i njegova prethodnika, konzervativca Silvija Berlusconija.
Renzi je suočen s ključnim testom svoga autoriteta dok pokušava pridobiti neistomišljenike u svojoj stranci za dogovor s Berlusconijem oko nasljednika predsjednika Giorgia Napolitana.
“Iako mediji svaki dan ispaljuju neko novo ime, mi ga još nemamo”, rekao je Renzi na zatvorenom sastanku sa senatorima iz svoje Demokratske stranke (PD).
Kao kandidati za novoga predsjednika spominjali su se bivši premijer Giuliano Amato, bivši dugogodišnji ministar i sudac ustavnog suda Sergio Mattarella te senatorica iz redova PD-a Anna Finocchiaro, koja bi u slučaju izbora postala prva predsjednica u povijesti Italije.
Tko će postati budući šef države važno je jer predsjednik djeluje kao nepristrani arbitar u vrlo nestabilnom talijanskom političkom sustavu. Njegov utjecaj raste u vremenima kriza, budući da mogu sazvati izbore, odbiti zakone i nominirati premijere.
Renzi želi postići dogovor s Berlusconijem čija je koalicija osvojila drugo mjesto na parlamentarnim izborima 2013. Iako formalno u oporbi, njegova stranka Forza Italia surađuje s vladom oko reformi i bio je ključan da Senat ovoga mejseca donese novi izborni zakon.
Zastupnica Forze Italie Deborah Bergamini izjavila je televiziji RAI da novoga predsjednika treba izabrati u “duhu suradnje” između vlade i oporbe. No, pakt s Berlusconijem, osuđenog za utaju poreza i optuženog za seksualne i korupcijske skandale, mogli bi sabotirati disidenti iz redova PD-a koji se otvoreno protive Renziju i mogućim ustupcima koje bi mogao ponuditi “bunga bunga” političaru.
Talijanski parlament će u četvrtak suspendirati sve svoje aktivnosti i početi birati novog šefa države.
Predsjednika na mandat od sedam godina i tajnim glasovanjem biraju izabrani članovi dvaju domova parlamenta, predstavničkog doma i senata. U glasovanju sudjeluju i dugogodišnji senatori te izaslanstvo regionalnih političara.
Sveukupno se radi o 1009 glasova – 630 zastupnika, 315 senatora, šest dugogodišnjih senatora i 58 regionalnih predstavnika.
Predsjednik mora imati najmanje 50 godina. U prva tri kruga glasovanja, pobjednički kandidat mora dobiti jasnu dvotrećinsku većinu, a u četvrtom krugu dovoljna je relativna većina.
Za izbor ne postoji rok, ali očekuje se da bi mogao biti gotov tijekom vikenda. Premijer Renzi se javno kladio da će četvrti krug glasovanja, najvjerojatnije u nedjelju, biti odlučujući.