Američki predsjednik Donald Trump 'u letu' je donio odluku da se sastane s Kim Jong-unom, a riječ je, kako ocjenjuju analitičari, o najsmionijem i najrizičnijem potezu u njegovu dosadašnjem mandatu koje ionako obiluje kršenjem standardnih obrazaca.
Odluka je bila potpuno šokantna i potpuno nepredvidiva.
Udobno smješten u Ovalnom uredu, predsjednik Trump zaprepastio je i svoje savjetnike i južnokorejske goste kada je pristao, samo tako, na ponudu diktatora naoružanog nuklearnim oružjem da se sastanu.
PROČITAJTE JOŠ
Nekoliko američkih administracija pomno je razmatralo i uredno odbijalo takve ponude, proganjane slikom katastrofalnog sastanka Johna F. Kennedyja i Nikite Hruščova 1961., koji je samo potaknuo kubansku raketnu krizu.
Neopterećen takvom povijesnom prtljagom, Trump je pristao na sastanak s Kimom ne savjetujući se ni s kim, ponajmanje sa svojim državnim tajnikom Rexom Tillersonom koji je bio pola svijeta daleko, u Adis Abebi.
Trumpovi spin doktori odmah su požurili protumačiti tu odluku kao dokaz njegove političke genijalnosti – prvo je natjerao prestrašene Sjevernokorejce za pregovarački stol, a zatim bio dovoljno velik da prihvati njhovu kapitulaciju.
Jedan od pristaša već ga vidi na putu za Oslo. “Predsjednik Trump ide prema Nobelovoj nagradi”, rekao je republikanski kongresnik Luke Messer.
Trumpova kaotična prva godina u uredu sugerira, međutim, drugačije objašnjenje.
Vatra i bijes
Trump je od početka instiktivno vjerovao da je “pokazivanje mišića” jedini način na koji se može sa Sjevernom Korejom i grdio je bivše predsjednike što su bili slabići i njemu ostavili da čisti nered.
Slijedile su ekonomske sankcije i uvrede, te prijetnje da će se na sve sjevernije od 38. paralele sručiti “vatra i bijes”.
“To je svijet gospodina Trumpa”, rekao je Victor Cha, nesuđeni američki veleposlanik u Seulu. “Crno je bijelo, naprijed je nazad, kaos je dobar”.
U četvrtak navečer južnokorejski izaslanik došao je u Bijelu kuću i neočekivano prenio Kimovu ponudu.
Suočen s prevažnom odlukom, s ratom i mirom kao jednako mogućim ishodima, Trump se odlučio za maksimalnu dramu i izabrao sastanak bez presedana.
Jer, tko ne bi gledao sastanak na vrhu dvojice najosebujnijih svjetskih lidera? Rejting bi sigurno bi odličan.
Čak je i bivša košarkaška superzvijezda i samozvani izaslanik za Koreju Dennis Rodman odobrio susret. “Mnogo poštovanja predsjedniku Trumpu i maršalu Kimu za predstojeći povijesni sastanak”, napisao je na Twitteru.
Naopak svijet
Ovo je samo primjer toga kako Bijela kuća i Washington funkcioniraju pod Trumpom.
U prijašnjima administracijama ideju o summitu pretresali bi gotovo do smrti, prije nego što bi se niz opcija ponudio predsjedniku na konačnu odluku. Obično bi tu bila jedna neprihvatljivo popustljiva opcija, jedna preriskantna i treća, ona za koju stručnjaci smatraju da je ispravna.
Zbog takvih stvari je uostalom i osnovano Vijeće nacionalne sigurnosti (NSC) koje se u tom procesu konzultira s drugim važnim institucijama, poput Pentagona, State Departmenta, CIA-e.
Trump je proces okrenuo naglavačke, on prvo odlučuje, a zatim suradnicima ostavlja da uobliče kako će odluku provesti.
“Oni se sada češu po glavi”, kaže Kelly Magsamen, veteranka NSC-a, Pentagona i State Deparmenta. “Neovisno o tome hoće li do summita doći brzo ili ne, mislim da Trumpov tim nema pripravnu nikakvu diplomatsku pregovaračku strategiju”.
Još se ne zna kakve će biti posljedice Trumpovih jednako naglih odluka, poput nedavne o carinama na uvoz čelika i aluminija ili na priznanje Jeruzalema za izraelski glavni grad.
Ali u razgovorima s Kimom ulozi bi mogli biti viši.
“Kada ga Sjevernokorejci prvi put prevare, a to će se neizbježno dogoditi, Trump bi mogao stvarno izgubiti sve živce i odjuriti u rat”, kaže Magsamen, opisujući prvi od dva crna scenarija.
“S druge strane, on možda stvarno ne razumije što je posrijedi i kakvi su američki sigurnosni interesi kada je u pitanju savezništvo s Južnom Korejom”.
“Ono što užasava jest da su obje krajnosti jednako moguće”, tvrdi Magsamen.
Iz dosadašnjih turbulentnih 13 mjeseci njegova predsjedništva jasno je da Trump ne samo da vjeruje u teoriju velikih ljudi – ideju da nadareni, predodređeni pojedinci mogu promijeniti tijek povijesti svojim vodstvom. On vjeruje da tu teoriju živi.
Kandidatura za predsjednika? Zašto ne. Bliskoistočni mirovni sporazum? Nema problema. Denuklearizacija Korejskog poluotoka? To ćemo riješiti idući mjesec.
