Grčka, kroz koju ulazi najveći broj migranata, sve češće je predmet kritika jer nije u stanju nadzirati svoje granice, koje su i vanjske granice schengenskog prostora. Stoga su se neke zemlje odlučile na privremenu suspenziju schengenskog sporazuma i privremeno uvođenje graničnih kontrola na svojim granicama, što je rezultiralo strahom da ne propadne jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama, sloboda kretanja bez unutarnjih kontrola.

Privremene kontrole na svojim granicama uvele su Njemačka i Austrija, ali to je, po schengenskim pravilima, moguće najviše šest mjeseci. Luksemburško predsjedništvo je u raspravu ubacilo ideju o mogućnosti da se razdoblje na koje se može privremeno suspendirati schengenski sporazum produlji na dvije godine. Međutim, ta ideja nije pretočena u nekakav konkretan prijedlog o kojem bi se glasovalo i mnogi to tumače kao pritisak na Grčku da počne učinkovitije nadzirati svoje granice.

Europska komisija će sredinom ovoga mjeseca objaviti izvješće o stanju na vanjskim granicama, a to izvješće moći će poslužiti kao temelj za raspravu na nekom od sljedećih sastanaka ministara unutarnjih poslova. Više europskih medija posljednjh je dana spominjalo mogućnost izbacivanja ili suspenzije Grčke iz schengenskog prostora. Luksemburško predsjedništvo rješenje vidi u bržoj provedbi već dogovorenog sporazuma o relokaciji 160.000 izbjeglica iz Italije i Grčke. Riječ je o sirijskim i eritrejskim izbjeglicama koje pristižu u Grčku i Italije i koje treba ravnomjerno rasporediti po zemljama članicama u skladu s utvrđenim kriterijima.

Istodobno, Asselborn odbacuje ideje nekih zemalja, u prvom redu Njemačke, da se stotine tisuća izbjeglica izravno usele iz trećih zemalja poput Turske. “To je iluzorno. Ne bismo trebali gubiti vrijeme o preseljenju ljudi iz trećih zemalja. Treba ubrzati relokaciju ljudi iz Italije i Grčke”, rekao je Asselborn.