Danas je praznik rada: Koje ga zemlje obilježavaju, a koje ne?

Pexels

Međunarodni Dan radnika ili Praznik rada ima duboke korijene u 130 godina tradicije radničkog pokreta i nastojanja da se poboljšaju uvjeti rada diljem svijeta.

U spomen na stotine tisuća američkih radnika koji su izašli na ulice krajem 19. stoljeća, Prvi svibanj se slavi kao Međunarodni praznik rada.

Kako je sve počelo?

S usponom industrijske revolucije rasla je potražnja za radnom snagom i sindikatima. Tijekom 1850-ih radnički pokreti diljem svijeta imali su za cilj smanjiti radni dan s deset na osam sati. Američka federacija je na svom prvom kongresu 1886. godine pozvala na opći štrajk 1. svibnja, a zahtjev je bio osmosatni radni dan, što je na kraju kulminiralo pobunom na Haymarketu.

Prvosvibanjski prosvjedi uslijedili su nakon kongresa, a u Chicagu je neidentificirana bomba eksplodirala u masi prosvjednika, nakon čega je policija otvorila vatru. U tom sukobu ubijeno je nekoliko policajaca i civila, a deseci ljudi su ozlijeđeni.

Nakon toga uhićene su stotine radničkih vođa i simpatizera, dok su neki osuđeni na smrt vješanjem. Poslodavci su ponovno preuzeli kontrolu nad radnicima, a radni dan od deset i više sati ponovno je postao norma.

Godine 1889. druga međunarodna, europska federacija socijalističkih stranaka i sindikata proglasila je 1. svibnja Međunarodnim danom rada. Do danas je za radnike i sindikaliste diljem svijeta Prvi maj postao simbol solidarnosti i borbe za bolje uvjete rada.

Ciljevi pokreta koji je pokrenuo Međunarodni dan radnika bili su poboljšati radne uvjete radnika, poput boljih plaća, kraćih radnih dana i sigurnijih radnih uvjeta.

Tko sve slavi Prvi maj?

Iako ovaj dan vuče korijene iz borbe američkih radnika za manje radnih sati, Sjedinjene Američke Države službeno ne priznaju Prvi svibnja kao Međunarodni praznik rada.

Antikomunistički stavovi tijekom Hladnog rata, kao i protivljenje jedinstvu radničke klase, naveli su vlasti da potisnu povezanost Prvog svibnja s radničkim pokretima.

Mnoge zemlje slave Praznik rada na različite datume, a SAD i Kanada slave Praznik rada u rujnu.

U bivšem Sovjetskom Savezu Prvi svibanj je bio prilika da se oda počast radničkim doprinosima ogromnim paradama na Crvenom trgu, tradicijom koja je nestala u desetljećima nakon toga – blijedim ostatkom boljševičke revolucije, koja je izgubila svoje značenje u modernoj Rusiji.

U Finskoj je Prvi svibnja Međunarodni praznik rada i označava kraj školske godine za učenike.

Da stvari budu jednostavnije, Finci su objedinili sve običaje u jedan dan – pogansko proljeće, katoličke običaje i studentska i radnička slavlja na praznik koji zovu Vappu (po svetoj Walpurgi). Proglašena je svetom 1. svibnja 870. godine, a noć između 30. travnja i 1. svibnja postala je Valpurgina noć. Tijekom ovog dana Finci se oblače u specifičnu odjeću, piju simu (voćni alkohol) i jedu munkki (aromatizirane krafne). Ukratko, za Fince je ovo slobodan dan za zabavu.

U Poljskoj nakon Prvog svibnja slijedi Dan Ustava 3. svibnja. Ova dva datuma zajedno često rezultiraju dugim vikendom zvanim Majówka, koji može trajati i do devet dana – od 28. travnja do 6. svibnja, uz cijenu samo tri slobodna dana. Ljudi puno putuju, a Majówka se neslužbeno smatra početkom sezone roštilja u Poljskoj.

U Kazahstanu se 1. svibnja slavi kao praznik jedinstva, ovaj svijetli proljetni praznik održava se u svakom gradu Kazahstana uz prijateljsku povorku središnjim ulicama gradova, kao i razne zabavne, kulturne, društvene, političke i svečane događaje. Praznik rada, pak, slavi se zadnje nedjelje u rujnu.

Neke zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Irsku, prvi ponedjeljak nakon 1. svibnja slave kao državni praznik.

Japanska vlada nije službeno proglasila Prvi svibanj državnim praznikom, ali budući da spada među ostale državne praznike, za većinu japanskih radnika to je slobodan dan. Mnogi poslodavci daju slobodan dan, inače je to za radnike “plaćeni dopust”. Prvi svibanj se događa tijekom “Zlatnog tjedna”, zajedno s 29. travnja (Shōwa dan), 3. svibnja (Dan sjećanja na Ustav), 4. svibnja (Zeleni dan) i 5. svibnja (Dan djeteta).

Radnici općenito uzimaju slobodan dan s posla ne toliko da bi se pridružili uličnim skupovima ili sindikalnim okupljanjima, već više da bi otišli na godišnji odmor nekoliko dana uzastopno. Japan ima dugu povijest radničkog aktivizma.

U Bosni i Hercegovini i Srbiji 1. i 2. svibnja su neradni dan na poslu i dan izvan škole. Jedan je od najvećih državnih praznika i jedini službeni praznik iz socijalističkog vremena koji se još uvijek službeno slavi. Slavi se diljem ove dvije zemlje, a prema tradiciji 1. svibnja obilježava se seoskim izletima i roštiljanjem na otvorenom.

Praznik rada općenito pada na druge dane u različitim državama i teritorijima. Samo se u sjevernom teritoriju Australije i Queenslandu Praznik rada slavi prvog ponedjeljka u svibnju, koji je državni praznik koji se naziva “Prvi svibanj”. Queensland održava najvećan okupljanja u Australiji, s prosječno 30 tisuća ljudi.

Novozelandski radnici među prvima su u svijetu zatražili pravo na osmosatni radni dan 1840. godine. Praznik rada prvi put je proslavljen na Novom Zelandu 28. listopada 1890. godine, a svake godine pada na četvrti ponedjeljak u listopadu.

U mnogim se zemljama Praznik rada slavi na drugi datum, često od posebnog značaja za radnički pokret u toj zemlji. Ovim praznikom odajemo priznanje brojnim doprinosima koje su radnici dali snazi, prosperitetu i dobrobiti svih zemalja svijeta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.