Deset šefova država i vlada europskog kontinenta koji su najdulje na vlasti

Pixabay

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji se natječe za treći predsjednički mandat, jedan je od trojice europskih državnika koji su na vlasti neprekidno više od tri desetljeća.

Osnivač i čelnik Stranke pravde i razvoja (AKP), koja je samo godinu dana nakon osnutka pobijedila na parlamentarnim izborima 2002., 14. ožujka 2003. postao je premijer Turske. Tu je dužnost neprekidno obnašao do kolovoza 2014. kada je postao predsjednik države.

Erdoganu je drugi predsjednički mandat počeo 2018. godine, a vidjet ćemo hoće li po treći put biti izabran za predsjednika Turske nakon drugog kruga izbora koji se održava 28. svibnja.

Najduži politički staž među aktualnim europskim šefovima država i vlada ima bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko koji je tu dužnost neprekidno obnašao od srpnja 1994. godine. Lukašenko je svoj prvi predsjednički mandat započeo pobjedom u drugom krugu, a od tada je još pet puta uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima, svaki put u prvom krugu.

Kako bi mogao biti predsjednik više od dva puta, Lukašenko je 2004. organizirao referendum na kojem se oko 80 posto bjeloruskih birača izjasnilo za ukidanje ograničenja broja predsjedničkih mandata.

Drugo mjesto na listi najdugovječnijih europskih državnika suvereno drži ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je na vlasti dulje od bilo kojeg ruskog čelnika još od sovjetskog diktatora Josifa Staljina.

Putin vlada državom, kao premijer ili predsjednik, neprekidno od kraja 1999. godine, kada ga je, na iznenađenje mnogih, tadašnji šef ruske države Boris Jeljcin imenovao premijerom. Već iduće godine Putin je prvi put postao predsjednik Rusije, reizabran je 2004., a u razdoblju od 2008. do 2012. obnašao je dužnost premijera Rusije.

Na mjesto šefa države vratio se nakon izbora 2012., a sadašnji šestogodišnji predsjednički mandat započeo je 2018. godine. Slično kao i Lukašenko, Putin je prvo inicirao promjenu Ustava, a potom i donošenje zakona koji mu otvara mogućnost da potencijalno još dva puta bude izabran za predsjednika Rusije.

Đukanoviću je za dlaku izmaklo prvo mjesto na listi

Da je dojučerašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pobijedio na prošlim predsjedničkim izborima u toj zemlji, bio bi uvjerljivo prvi na listi europskih državnika koji su najduže na vlasti.

Đukanović je prvi put izabran za predsjednika Vlade Crne Gore 15. veljače 1991. godine, na svoj 29. rođendan, pa je tada bio najmlađi šef vlade u Europi. Nakon toga je još šest puta bio na čelu crnogorske vlade, au političkoj biografiji imao je i dva mandata predsjednika Crne Gore.

Četvrto i peto mjesto na listi zauzimaju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Mađarske Viktor Orban, kojima je zajedničko da su nakon dolaska na vlast jedan period proveli u oporbi.

Dodik je na vlasti neprekidno od 2006. godine, od tada je dva puta bio premijer i predsjednik manjeg od dva bosanskohercegovačka entiteta. Prethodno je obnašao dužnost premijera u razdoblju od 1998. do 2001. godine, nakon čega je pet godina djelovao kao oporba.

Aktualni mađarski premijer proveo je osam godina u oporbi nakon završetka prvog premijerskog mandata koji je obnašao od 1998. do 2002. godine. Orban se vratio na vlast 2010. godine i od tada to ne ispušta. U svibnju 2022. četvrti put zaredom izabran je za premijera.

Među prvih deset europskih šefova država i vlada po duljini neprekidnog ostanka na vlasti nije bilo mjesta za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je najprije izabran na jednu od dvije najviše funkcije u zemlji, potom premijera, godine. ožujka 2014.