Europa ne računa na Trumpa i ulaže ogroman novac za vojsku: Ide se u još snažniju podršku Ukrajini

Samit bi mogao biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve jasnije da se ne može računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.

Najprije su za vrijeme radnog ručka razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji ih je izvijestio o stanju na terenu i diplomatskim aktivnostima na uspostavi pravednog i trajnog mira te pozdravio inicijative da se ojačaju obrambene sposobnosti EU-a.

Nakon rasprave Zelenski je napustio sjedište Europskog vijeća, a čelnici EU-a nastavili su razgovore o jačanju europske obrane.

Čelnici na stolu imaju prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad tri posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Njemačka je ocijenila da to nije dovoljno i da je potrebno dodatno ublažiti proračunska pravila kada je riječ o izdvajanju za obranu.

Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Ta bi se sredstva koristila za financiranje paneuropskih projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba - od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti. Tu je više pitanja na koja će trebati naći odgovor, a jedno od njih je od koga će se nabavljati potrebno oružje i oprema, isključivo od europskih proizvođača ili pak izvan EU-a.

Proteklih nekoliko dana veleposlanici država članica pokušavali su dogovoriti tekst zaključaka o Ukrajini u kojima se podržava spremnost država članica da dodatno pomogne ukrajinskim oružanim snagama.
Tim su se zaključcima usprotivili Slovačka i Mađarska. Ali, čini se da je sa Slovačkom postignut kompromis tako da je u nacrt zaključaka ušlo da će se intenzivirati napori na “pronalaženju održivog rješenja za pitanje transporta plina”. Od početka ove godine, Ukrajina ne dopušta transfer ruskog plina preko svojeg teritorija.

S druge strane, nema naznaka da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti.

"Iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo se da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija, a ti bi napori trebali osnažiti države članice, a ne briselske birokrate", rekao je Orbán prije dolaska na samit u Bruxellesu.
Orban je prije nekoliko dana napisao pismo predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi u kojem je tražio da se odustane od zaključaka o Ukrajini i da EU uspostavi izravne kontakte s Rusijom, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa. Rasprava o zaključcima o Ukrajini uslijedit će nakon što se završi razgovor o jačanju obrane.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.