Europski čelnici odjednom se natječu tko će prvi otići u Kinu

Svijet 24. ožu 202322:39 1 komentar
AFP

Dok rastu strahovi da kineski vođa Xi Jinping jača podršku ruskom ratu u Ukrajini, španjolski premijer Pedro Sanchez u četvrtak je najavio da će sljedeći tjedan otputovati u Kinu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron svoj je posjet najavio za 4. travnja, piše Politico.

Niz čelnika Europske unije na ovotjednom summitu u Bruxellesu izrazilo je zabrinutost zbog razmetljive kineske podrške Vladimiru Putinu, upozoravajući da ne mogu stajati sa strane dok Moskva i Peking učvršćuju savez zbog kojeg bi svijet mogao zapasti u još dublju krizu.

Ovakve reakcije su uslijedile nakon važnog Xijevog posjeta ruskom glavnom gradu, čime je učvršćena pozicija Xijevog dugogodišnjeg prijatelja, ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Tijekom privatnog sastanka u Bruxellesu, Macron je pozvao svoje kolege da ulože dodatne napore kako bi spriječili da Kina poveća svoju potporu ruskoj invaziji.

“Francuski predsjednik naglasio je potrebu da se učini sve što je moguće kako Kina ne bi podržala Rusiju i pružila joj dodatne kapacitete za nastavak rata,” rekao je jedan EU dužnosnik.

Ulozi teško da mogu biti veći za Europu u ovo vrijeme velikih promjena u geopolitičkoj dinamici. Čvršće partnerstvo Rusije i Kine moglo bi dovesti do eskalacije rata u Ukrajini u sukob između NATO-a i Pekinga, kao i Moskve.

Tajvan je u sve većoj opasnosti

Ne smije se zaboraviti ni prijetnja od izbijanja sukoba između Washingtona i Pekinga zbog Tajvana: zapadni analitičari upozoravaju da je ovaj otok u sve većoj opasnosti od invazije kineskih snaga.

Čak i bez vojne eskalacije, napetosti između Pekinga i Zapada rastu po pitanju sigurnosti i trgovine. Posljednjih nekoliko tjedana, čitav niz europskih vlada ograničilo je upotrebu kineske društvene mreže TikTok zbog strahova da dominacija Pekinga po pitanju tehnologije predstavlja sigurnosni rizik za Zapad.

Istovremeno, europske vlade rade na planovima za ograničavanje ovisnosti o sirovim materijalima iz Kine, poput litija koji je potreban u proizvodnji baterija električnih automobila, piše Politico.

U razgovoru s medijima tijekom summita u Bruxellesu, latvijski čelnik Krišjānis Kariņš opisao je Xijev posjet Putinu kao “veliko otriježnjenje za Europu.”

Sastanak je, rekao je Kariņš, pokazao da “Kina ne zauzima ulogu posrednika već se otvoreno okreće na stranu Rusije, što za sve nas predstavlja problem”. Kariņš je dodao da je Peking očito zauzeo dominantniju ulogu u svom odnosu s Rusijom, no da je još uvijek nejasno kamo taj odnos Kina želi odvesti.

Litvanski predsjednik Gitanas Nausėda i švedski premijer Ulf Kristersson također su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da bi Kina mogla Rusiji pružiti konkretnu podršku, kažu dva diplomata koji su sudjelovali na summitu.

Španjolski premijer Sanchez potvrdio je da će se susresti s Xijem u Kini sljedeći tjedan. Španjolski dužnosnici kažu da će raspravljati o kineskom planu za mir u Ukrajini. Španjolska će kasnije ove godine od Švedske preuzeti predsjedništvo Vijećem EU-a.

I dok su europski čelnici izrazili zabrinutost zbog sve čvršćih spona Pekinga i Moskve, nije došlo do konsenzusa u Bruxellesu o tome treba li cijeli EU zauzeti novi stav prema Kini.

Premijer Luxembourga, Xavier Bettel, pozvao je na nastavak odnosa s Pekingom kako bi se ojačale spone s Kinezima.

“Kina će nam možda trebati jednog dana”

“Kina nije savršena zemlja, ali možda će nam jednog dana zatrebati,” rekao je jedan EU dužnosnik. “Nekoliko zemalja članica slaže se s tom pozicijom.”

Drugi pak podržavaju zauzimanje čvršćeg stava prema Kini, u svjetlu trenutne situacije.

Macronov diplomatski savjetnik Emmanuel Bonne razgovarao je s čelnim kineskim diplomatom Wangom Yiem u četvrtak.

“Kina očekuje da će Francuska i ostale europske zemlje sudjelovati u traženju… političkog razrješenja,” rekao je Wang.

Tijekom svog ovotjednog posjeta Moskvi, Xi nije javno obećao vojnu podršku Rusiji. Ipak, američki dužnosnici upozoravaju da je Peking voljan Moskvi poslati smrtonosno oružje. Politico je ranije izvijestio o 1.000 jurišnih pušaka i drugoj opremi koju su kineske kompanije poslale Rusiji, a koja bi mogla biti korištena u vojne svrhe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare