Europskoj uniji prijeti politička oluja bez presedana

„Svi su dosad razumjeli da moramo postići politički dogovor do kraja godine“, izjavio je ciparski predsjednik Nikos Christodoulides za POLITICO u intervjuu na marginama prošlotjednog sastanka Europskog vijeća, govoreći o teškim pregovorima o proračunu Unije.

No zbog izbora u Španjolskoj to više neće biti moguće, rekao je. A sljedeće godine „na izbore izlaze Francuska, Italija“ i druge zemlje, dodao je Christodoulides, predviđajući još veće komplikacije za Uniju.

EU se suočava s dosad nezabilježenom dilemom: četiri najveća gospodarstva Unije ulaze u razdoblje izbora ili političkih previranja, što bi moglo ozbiljno ograničiti njezinu sposobnost donošenja odluka.

Španjolska sljedećeg mjeseca izlazi na izbore, a prema anketama vlast bi mogle preuzeti stranke desnog centra i krajnje desnice. Francuska u travnju bira novog predsjednika, pri čemu ankete daju prednost istaknutoj predstavnici krajnje desnice Marine Le Pen. Alternativa za Njemačku (AfD) sve je snažnija, što dovodi u pitanje kancelarski položaj Friedricha Merza. A i neuobičajeno dugovječna vlada talijanske premijerke Giorgije Meloni suočit će se s izborima 2027. godine.

Posljedice već postaju vidljive.

Posljednji sastanak na vrhu EU-a pružio je prvi uvid u ono što slijedi. Nakon dva dana razgovora čelnici nisu uspjeli ostvariti napredak u pregovorima o proračunu vrijednom dva bilijuna eura, nego su se umjesto toga upustili u neočekivano žestok sukob oko energetske politike.

U zaključcima sastanka nije bilo ni spomena o postizanju konsenzusa o proračunu prije kraja godine. Države članice oduprle su se nastojanjima predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste da se kao krajnji rok odredi kraj 2026., iako su novi sastanci na vrhu zakazani za studeni i prosinac.

Ako ni ti sastanci ne rezultiraju dogovorom, ionako napeti pregovori prenijet će se u 2027. godinu, kada će izborne kampanje vjerojatno još snažnije utjecati na njihov tijek, a vlade će biti sve manje spremne na kompromise potrebne za postizanje sporazuma.

Trostruki pritisak

Paraliza od koje Bruxelles strahuje, dok se europski izborni ciklus zahuktava, već se počinje ostvarivati. Prošlotjedni sastanak pokazao je koliko je teško postići kompromise koji su Uniji potrebni.

Umjesto postizanja velikih dogovora, uz iznimku francusko-njemačkog sporazuma o automobilima, čelnici su iskoristili okupljanje kako bi učvrstili svoja već poznata stajališta i pokušali steći taktičku prednost nad suparničkim skupinama.

Pesimizam je bio gotovo opipljiv, prema riječima šestero diplomata i dužnosnika s kojima je razgovarao POLITICO. Nekoliko ih je upozorilo da EU u nadolazećim mjesecima očekuju ozbiljne poteškoće. Svi su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli slobodno iznijeti svoja stajališta.

„Sljedeće godine bit će još gore“, rekao je jedan visoki diplomat EU-a.

„Točno je da će zbog ovog izbornog kalendara sljedeće godine biti mnogo teže postići dogovor, kako u državama članicama tako i unutar Europskog parlamenta“, izjavila je Carla Tavares, istaknuta eurozastupnica iz redova socijalista i demokrata te jedna od glavnih pregovaračica o proračunu.

Unutarnja kriza Unije teško da je mogla doći u nepovoljnijem trenutku.

Od potkopavanja transatlantskog savezništva koje provodi američki predsjednik Donald Trump do sve većeg trgovinskog nerazmjera s Kinom, EU se suočava s rastućim geopolitičkim i gospodarskim pritiscima na više frontova.

„Oni žele da budemo podijeljeni. Žele naše podjele“, rekao je belgijski premijer Bart De Wever novinarima tijekom kasnonoćnog obraćanja na sastanku na vrhu, ne spominjući konkretna imena, ali aludirajući na zemlje istočno i zapadno od Bruxellesa.

„I, naravno, imaju načine na koje nam mogu nanijeti štetu.“

Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, danas gostujući istraživač na Sveučilištu Stanford, bio je izravniji.

„Sada smo izloženi napadima s triju strana: SAD-a, Rusije i Kine“, rekao je.

Washington dovodi u pitanje tradicionalna savezništva na kojima se europska sigurnost temeljila generacijama. Moskva vodi prikriveni rat diljem Europe, od kibernetičkih napada i sabotaža do pokušaja napada dronovima na zračnu luku u Leipzigu, za koji je Berlin optužio Kremlj. Peking istodobno jača kontrolu nad ključnim opskrbnim lancima i preplavljuje europska tržišta jeftinim izvoznim proizvodima.

Tu je i problem Ukrajine.

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Ukrajina će se sljedeće godine suočiti s proračunskim manjkom od 30 do 35 milijardi dolara, dok Rusija uoči iznimno teške zime nastavlja napadati njezinu energetsku infrastrukturu.

I to unatoč činjenici da je EU prošle godine već pristao izdvojiti 90 milijardi eura.

Landsbergis je rekao da nadolazeći mjeseci za Kijev izgledaju „iznimno sumorno“.

„Sve pada na europska leđa“, izjavio je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je iznio sumorno upozorenje na prošlotjednom sastanku, rekavši novinarima da će, ako Ukrajina padne, 20 milijuna Ukrajinaca potražiti utočište u Europskoj uniji.

„Rusija nas ubija“, rekao je. „Ne žele stati.“

Jedno od mogućih rješenja ukrajinskih financijskih problema moglo bi biti 200 milijardi eura ruske imovine koja je na neodređeno vrijeme zamrznuta u financijskom depozitoriju Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu.

Međutim, ni na tom području nema naznaka da bi EU mogao postići zajedničko stajalište. Belgija, koja je blokirala prethodne pokušaje korištenja te imovine za pomoć Ukrajini, i dalje odbija promijeniti svoj stav.

„Ništa se nije promijenilo“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristersson dok je prijevremeno napuštao prošlotjedni sastanak.

Druga moguća rješenja, poput izdavanja dodatnog zajedničkog duga, zahtijevat će teške kompromise, upravo u trenutku kada Bruxelles ima sve manje prostora za manevriranje.

Kome se obratiti?

Problemi Europske unije nadilaze njezin proračun i pojedina politička pitanja. Budući da je politička budućnost nekoliko najmoćnijih europskih čelnika neizvjesna, Bruxelles riskira gubitak stabilnih savezništava i dugogodišnjih utjecajnih nacionalnih lidera koji su potrebni za posredovanje u postizanju kompromisa.

„Sada imamo Europu bez očitog vođe“, ustvrdio je drugi diplomat EU-a.

„Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen moćna je. Ali nemamo (Angelu) Merkel ili (Françoisa) Mitterranda.“

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prema Ustavu ne može osvojiti treći uzastopni mandat te će nakon odlaska iz Elizejske palače u travnju morati pronaći novi dom u Parizu.

Tijekom rasprave iza zatvorenih vrata na prošlotjednom sastanku Macron je priznao da u posljednjim mjesecima svojeg mandata neće imati politički legitimitet za potpisivanje sporazuma o proračunu, izjavila su četvorica europskih diplomata.

Prema anketama, španjolskom premijeru Pedru Sánchezu prijeti poraz nakon osam godina na vlasti. Španjolci će glasati 29. studenoga, što znači da će Sánchez tijekom sastanaka europskih čelnika 13. i 26. studenoga biti potpuno zaokupljen izbornom kampanjom.

Costa, koji je naglašavao potrebu postizanja dogovora o proračunu EU-a do kraja 2026. kako bi bio spreman za provedbu 2028. godine, odbacio je strahovanja da bi sljedeći val izbora u državama članicama mogao omesti pregovore.

„Živimo u 27 demokracija“, rekao je u petak.

„Gotovo svakog mjeseca imamo neke izbore. Kad bismo sve podređivali izborima, nikada ne bismo mogli usvojiti novi proračun.“

Bez obzira na izborni rezultat, očekuje se da Španjolska neće formirati novu vladu prije siječnja, što bi moglo poremetiti pregovore o proračunu, prema riječima dvojice diplomata EU-a.