"Fašist, kriminalac" — kako su na Kubi reagirali na novi Trumpov pokušaj 'gušenja'

Donald Trump u četvrtak je potpisao izvršnu uredbu kojom prijeti dodatnim carinama državama koje prodaju naftu Kubi, što je najnoviji potez u washingtonskoj kampanji pritiska na Havanu. U uredbi se navodi da je vlada Kube, kojom upravljaju komunisti, „neobična i izvanredna prijetnja” nacionalnoj sigurnosti SAD-a, piše Al Jazeera.

U objavi na društvenim mrežama u petak, Miguel Díaz-Canel je rekao da Trump, pod „lažnim i neutemeljenim izgovorom”, planira „ugušiti” kubansko gospodarstvo uvođenjem carina „zemljama koje suvereno trguju naftom” s Kubom.

„Ova nova mjera otkriva fašističku, kriminalnu i genocidnu narav klike koja je otela interese američkog naroda radi isključivo osobnih ciljeva”, rekao je, u očitoj aluziji na državnog tajnika Marca Rubija, Kubanca po podrijetlu i poznatog protivnika kubanske vlade.

Kuba, koja trpi učestale nestanke struje zbog nestašice goriva, ostala je bez ključnih isporuka venezuelanske nafte nakon što su SAD ranije ovog mjeseca u krvavoj noćnoj vojnoj raciji u glavnom gradu Caracasu oteli predsjednika Venezuele Nicolása Madura i njegovu suprugu. U napadu 3. siječnja poginula su najmanje 32 pripadnika kubanskih oružanih snaga i obavještajnih službi.

SAD su od tada preuzele faktičku kontrolu nad venezuelanskim naftnim sektorom, a Trump, republikanac, uputio je prijetnje i drugim lijevo orijentiranim vladama u regiji, obećavajući da će zaustaviti isporuke nafte koje su se ranije slale Kubi.

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez u petak je proglasio „međunarodno izvanredno stanje” kao odgovor na Trumpov potez, za koji je rekao da predstavlja „neobičnu i izvanrednu prijetnju”.

Vlada Venezuele također je u petak osudila tu mjeru u priopćenju, navodeći da krši međunarodno pravo i načela globalne trgovine.

Izvještavajući iz glavnog grada Kube, novinar Al Jazeere Ed Augustin rekao je da je Trumpova objava „ogroman psihološki udarac”, ističući da analitičari taj potez opisuju kao „najjači ekonomski udar koji su Sjedinjene Države ikada zadale otoku”.

Nekoliko dana nakon otmice Nicolasa Madura i prebacivanja u SAD, Trump je pozvao Kubu da postigne dogovor „prije nego što bude prekasno”, ne precizirajući o kakvom se sporazumu radi.

U objavi na društvenim mrežama Trump je sugerirao da bi Rubio mogao postati predsjednik Kube. „Zvuči mi dobro!”, napisao je na svojoj platformi Truth Social.

„Nema rješenja”

U Havani su stanovnici izrazili bijes zbog Trumpove prijetnje carinama, koje će dodatno otežati život Kubancima već pogođenima pojačanim američkim sankcijama.

„Hrana mi se kvari. Nemamo struje od šest ujutro”, rekla je Yenia Leon za Al Jazeeru. „Ne može se spavati. Hranu morate kupovati svaki dan. Nema rješenja za problem s električnom energijom”, dodala je.

„Ovo je rat”, rekao je za Associated Press 89-godišnji umirovljeni grafički dizajner Lázaro Alfonso, opisujući Trumpa kao „šerifa svijeta” i rekavši da se osjeća kao da živi na Divljem zapadu, gdje je sve dopušteno.

Alfonso, koji je preživio tešku gospodarsku depresiju 1990-ih, poznatu kao „Specijalno razdoblje” nakon prekida sovjetske pomoći, rekao je da je sadašnja situacija na Kubi još gora zbog ozbiljnih nestanaka struje, nestašice osnovnih dobara i manjka goriva.

„Jedino što ovdje na Kubi još nedostaje… jest da počnu padati bombe”, rekao je.

U međuvremenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da će tražiti alternative kako bi nastavila pomagati Kubi nakon Trumpove objave, uslijed odluke ovog tjedna da se privremeno obustave isporuke nafte otoku zbog pojačane Trumpove retorike.

Meksiko je, uz Rusiju, postao ključni dobavljač goriva Kubi nakon što su američke sankcije Venezueli paralizirale isporuke sirove nafte na otok.

Sheinbaum je rekla da bi prekid isporuka nafte Kubi mogao izazvati „dalekosežnu humanitarnu krizu” na otoku, utječući na promet, bolnice i pristup hrani. Nije navela hoće li Meksiko obustaviti isporuke nafte ili rafiniranih proizvoda Kubi, za koje je rekla da čine oko 1 posto meksičke proizvodnje.

„Naš je interes da kubanski narod ne pati”, rekla je Sheinbaum, dodavši da je naložila ministru vanjskih poslova da stupi u kontakt s američkim State Departmentom kako bi se bolje razumio opseg izvršne uredbe.

Prema podacima Financial Timesa, Meksiko je osiguravao 44 posto kubanskog uvoza nafte, Venezuela 33 posto do prošlog mjeseca, dok oko 10 posto kubanske nafte dolazi iz Rusije. Dio nafte dolazi i iz Alžira.

UN traži ukidanje američkih sankcija

U studenom prošle godine, viši stručnjak Ujedinjenih naroda rekao je da dugotrajne američke sankcije Kubi moraju biti ukinute jer „imaju značajne učinke na sve aspekte života”.

SAD su 1962. uvele gotovo potpunu trgovinsku blokadu Kube s ciljem svrgavanja vlade uspostavljene nakon revolucije 1959. godine, kada je na vlast došao Fidel Castro. Sam Castro bio je meta brojnih pokušaja atentata američke Središnje obavještajne agencije (CIA).

Alena Douhan, posebna izvjestiteljica UN-a za negativan utjecaj jednostranih prisilnih mjera na ljudska prava, rekla je da „opsežan režim ekonomskih, trgovinskih i financijskih ograničenja” protiv Kube predstavlja najdugotrajniju politiku jednostranih sankcija u povijesti SAD-a.

Istaknula je da na Kubi postoje nestašice hrane, lijekova, električne energije, vode, ključnih strojeva i rezervnih dijelova, dok rastuće iseljavanje kvalificiranih radnika, uključujući medicinsko osoblje, inženjere i učitelje, dodatno opterećuje zemlju.

Kumulativni učinak ima „teške posljedice za ostvarivanje ljudskih prava, uključujući pravo na život, hranu, zdravlje i razvoj”, zaključila je Douhan.