FOTO, VIDEO / Pakistanski ministar obrane: Izrael je “prokletstvo za čovječanstvo”, Iran: "Vrijeme ističe"

Izraelski nadzorni dron i dalje leti nisko i glasno iznad Bejruta, što je obično najava nadolazećih napada. Stanovnici su sve više frustrirani i uznemireni, piše Al Jazeerina dopisnica iz Bejruta, glavnog grada Libanona.

Izrael je izdao nove prijetnje prisilnom evakuacijom diljem Libanona, osobito ponovno obuhvaćajući južna predgrađa Bejruta. Zračni napadi diljem zemlje ne jenjavaju, a čini se i da se širi izraelska kopnena ofenziva oko grada Bint Jbeil, dodaje se.

Izrael već neko vrijeme pokušava opkoliti taj grad. Riječ je o važnoj lokaciji, a izraelsk snage pokušavaju preuzeti kontrolu zauzimanjem uzvisina i manjih sela koja okružuju područje.

Unatoč najavama mogućih izravnih pregovora, situacija na terenu ostaje nepromijenjena.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Baher Galibaf uputio je upozorenje vezano uz kršenja primirja u Libanonu, podijelivši raniju objavu o mogućem odgovoru na takva kršenja te dodavši simbol pješčanog sata i poruku: “Vrijeme istječe.”

U izvornoj objavi ponovljen je stav Teherana da primirje uključuje i Libanon, uz upozorenje da će svako kršenje biti dočekano “snažnim odgovorima”.

Jean Arnault, osobni izaslanik glavnog tajnika UN-a, sastao se u Teheranu s iranskim zamjenikom ministra vanjskih poslova Garibabadijem u sklopu napora za okončanje rata.

Sastanak je bio “sadržajan, a on se nada nastavku konzultacija”, izjavio je glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric.

Arnault je također posjetio lokacije oštećene u nedavnim zračnim napadima, uključujući sveučilište i stambenu zgradu koja je bila uništena.

Izaslanik UN-a nastavit će svoju regionalnu turneju, a očekuje se i njegov posjet Pakistanu, gdje će se održati mirovni pregovori.

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei najavio je u četvrtak prelazak na novu fazu u upravljanju strateškim Hormuškim tjesnacem, u priopćenju pročitanom na državnoj televiziji.

U prkosnoj izjavi, iranski vrhovni vođa poručio je da Iran ne traži rat, ali da se neće odreći svojih prava. "Iran ne traži rat, ali se neće odreći svojih prava i sve fronte otpora smatra jedinstvenom cjelinom", poručio je Hamenei.

On nije viđen u javnosti otkako je preuzeo dužnost od svog oca Alija Hameneija, koji je ubijen prvog dana rata. Hamenei je rekao također da će Iran tražiti odmazdu za napade na svoj teritorij te obećao osvetu za svojeg oca i iranske "mučenike".

Naplata prolaska kroz tjesnac

Sjedinjene Države i Iran dogovorili su u noći na srijedu dvotjedni prekid vatre u sklopu kojega je i točka o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca za plovidbu.

Taj su prolaz, koji je ključan za globalnu trgovinu naftom i ukapljenim plinom, blokirale iranske vlasti. Pod njihovom je kontrolom od početka rata koji su 28. veljače pokrenule Sjedinjene Države i Izrael.

Tjesnac je u srijedu ponovno zatvoren zbog izraelskih žestokih napada na Libanon. Situacija u tom području u četvrtak je nejasna, a prema podacima o pomorskom prometu njime je prošla samo nekolicina brodova.

Iran kroz tjesnac pušta samo brodove iz zemalja koje ne smatra neprijateljima, a neki su platili naknadu za prolaz.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt kasnije je izjavila da će se o toj ideji "nastaviti raspravljati", ali je naglasila da je "neposredni prioritet" ponovno otvaranje pomorskog puta "bez ikakvih ograničenja, bilo u obliku pristojbi ili na drugi način", prenio je Euronews.

Sigurnosni odbor iranskog parlamenta odobrio je potkraj ožujka nacrt zakona kojim se uvodi sustav naplate prolaza kroz Hormuški tjesnac i predlaže ograničavanje pristupa plovilima povezanim sa zemljama koje su uvele sankcije Iranu, rekao je član odbora Modžtaba Sari. 

Prema nacrtu, brodovima iz SAD-a, Izraela i zemalja koje su posljednjih godina sankcionirale Iran bio bi zabranjen prolaz strateškim plovnim putem. Plovila iz Europske unije također bi bila obuhvaćena, prema Sariju.

Prolaz bi se naplaćivao u iranskoj nacionalnoj valuti, rijalu, izvijestila je iranska novinska agencija FARS.

Američki predsjednik Donald Trump, uznemiren zbog manjka pomoći saveznika iz NATO-a u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, sa savjetnicima je razgovarao o mogućnosti uklanjanja dijela američkih vojnika iz Europe, kazao je viši dužnosnik Bijele kuće za Reuters u četvrtak.

Zasad nije donesena nikakva odluka niti je Bijela kuća zatražila od Pentagona da pripremi konkretne planove za smanjenje broja vojnika na kontinentu, kazao je dužnosnik, koji je zatražio da ostane anoniman.

No, sama činjenica da se o tome razgovara naglašava koliko su se naglo proteklih mjeseci pogoršali odnosi između Washingtona i njegovih europskih saveznika iz NATO-a.

Također, razgovori upućuju na to da posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Bijeloj kući u srijedu nije uspio značajnije poboljšati transatlantske odnose, koji možda nikada nisu bili ovoliko zategnuti od osnutka saveza 1949., piše Reuters.

Sjedinjene Američke Države trenutno imaju preko 80.000 vojnika u Europi, a ključnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi kontinenta imaju od Drugog svjetskog rata.

Više od 30.000 vojnika je u Njemačkoj, a velik broj je također raspoređen u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj. NATO nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentarom. Dužnosnik nije rekao na koje bi se zemlje odluka odnosila ni koliko bi se vojnika konačno povuklo u slučaju da se Trump za taj potez.

“U obrani Libanona i njegova naroda, te kao odgovor na kršenje sporazuma o primirju od strane neprijatelja i njegove ponovljene napade na sela na jugu, a nakon što se Otpor pridržavao primirja dok to neprijatelj nije činio, borci Islamskog otpora gađali su naselje ‘Nahariya’ raketnom paljbom u 18:50 u četvrtak, 09.04.2026", poručili su iz Hezbolaha.

"Ovaj odgovor će se nastaviti sve dok ne prestane izraelsko-američka agresija na našu zemlju i naš narod", dodaje se.

Zorana Baković, dugogodišnja specijalna dopisnica ljubljanskog Dela iz jugoistočne Azije i Kine za N1 Studio uživo s našim Hrvoje Krešićem komentirala je stajalište Kine u jeku globalnih tenzija izazvanih napadom SAD-a i Izraela na Iran.

Opširnije OVDJE.

Pakistanski ministar obrane Kavaja Asif nazvao je Izrael “zlim i prokletstvom za čovječanstvo” u objavi na društvenim mrežama, optužujući ga za “genocid” u Libanonu dok su mirovni pregovori u tijeku.

“Nevini civili ubijaju se od strane Izraela — prvo Gaza, zatim Iran, a sada Libanon; krvoproliće se nastavlja bez prestanka”, rekao je.

Zastupnik Hezbolaha Ali Fajad izjavio je da je skupina odbacila izravne pregovore s Izraelom te da bi libanonska vlada trebala zahtijevati primirje kao preduvjet prije poduzimanja bilo kakvih daljnjih koraka, piše Al Jazeera.

Fajadova izjava uslijedila je nakon što je Benjamin Netanyahu rekao da je naložio svom kabinetu da započne izravne razgovore s Libanonom “što je prije moguće”.

Fajad je dodao da bi stav libanonske vlade također trebao dati prioritet povlačenju izraelskih trupa s libanonskog teritorija te povratku raseljenih osoba u njihove domove.

Nekoliko zemalja, uključujući Egipat, Italiju i Katar, osudilo je smrtonosne izraelske napade na Libanon, dok Iran poručuje da primirje mora uključivati i Libanon.

Opširnije OVDJE.