Libanonski parlament u četvrtak je izabrao zapovjednika vojske Josepha Aouna za novog predsjednika, popunivši time prazno mjesto generalom koji ima podršku SAD-a, što je pokazatelj da skupina Hezbolah ima sve manji utjecaj u toj zemlji nakon rata s Izraelom.
Ovaj rezultat ogledalo je preraspodjele moći u Libanonu i na Bliskom istoku, nakon što je Hezbolah snažno stradao u ratu s Izraelom, a njegov sirijski saveznik Bašar al-Asad bio zbačen s vlasti u prosincu.
Odabir Aouna pokazuje i povratak saudijskog utjecaja u zemlju gdje je uloga Rijada potisnuta utjecajem Irana i Hezbolaha.
Predsjednička funkcija, libanonskim ustavom predviđena za maronitskog kršćanina, bila je ispražnjena otkad je krajem 2022. završio mandat Michela Aouna. Duboko podijeljene političke frakcije od tada nisu uspjele dogovoriti kandidata koji bi dobio potrebnu dvotrećinsku podršku u parlamentu sa 128 zastupnika.
Aoun u prvom krugu nije uspio dobiti potrebnih 86 glasova, no u drugom krugu dobio ih je 99, nakon što su ga podržali i zastupnici Hezbolaha i njegovog šijitskog saveznika, pokreta Amal, objavio je predsjednik parlamenta Nabih Beri.
Aoun je dobio velik zamah dan ranije kad je od utrke odustao Suleiman Frangije, dugo vremena preferirani kandidat Hezbolaha. On je dao svoju podršku Aounu u vrijeme dok su Bejrutom lobirali francuski i saudijski izaslanici, pozivajući na izbor zapovjednika, rekla su tri libanonska izvora Reutersu.
Izvori bliski saudijskim vlastima rekli su da su francuski, saudijski i američki izaslanici poručili Beriju, bliskom savezniku Hezbolaha, da će međunarodna financijska pomoć, uključujući i od Rijada, ovisiti o izboru Aouna.
“Postoji vrlo jasna poruka međunarodne zajednice da je spremna podržati Libanon, no za to su potrebni predsjednik i vlada”, rekao je prije glasanja Michel Muavad, kršćanski zastupnik i protivnik Hezbolaha koji je glasao za Aouna.
“Primili smo poruku podrške od Saudijaca”, dodao je.
Izbor Aouna prvi je korak prema oživljavanju vladinih institucija u državi koja od listopada 2022. nije imala čelnika niti funkcionalnu vladu.
Libanonska ekonomija i dalje se oporavlja od financijskog kolapsa 2019. te joj je iznimno potrebna međunarodna pomoć kako bi se država obnovila od rata. Svjetska banka procjenjuje da je potrebno 8,5 milijardi dolara.
Libanonski sustav vlasti zahtijeva da novi predsjednik pokrene savjetovanje sa zastupnicima kako bi se nominirao sunitski premijer koji će onda imenovati novu vladu. Taj proces često je dugotrajan jer se podijeljene frakcije bore za ministarska mjesta.
Aoun sada ima ključnu ulogu u osiguravanju primirja između Hezbolaha i Izraela, postignutog u studenom u Parizu pod posredstvom Washingtona. Dogovor uvjetuje da libanonska vojska ode na jug Libanona, a da se od tamo povuku izraelski i Hezbolahovi borci.
Novi 60-godišnji predsjednik zapovjednik je libanonske vojske, koju podržavaju SAD i zapadne države, od 2017. godine. Tijekom njegovog upravljanja američka vojna pomoć stizala je libanonskoj vojsci, što je dio dugogodišnje američke politike podržavanja državnih institucija da bi se smanjio utjecaj Hezbolaha.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!