Mijenja li njemačka vlada odnos prema Izraelu?

"Rat u Gazi se mora odmah okončati." To je zaključak zajedničke deklaracija više od 25 država izaziva koji je izazvao međunarodnu pozornost. Ovdje se strane u sukobu pozivaju da se dogovore o "trenutačnom, bezuvjetnom i trajnom prekidu vatre" te pozivaju na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, piše DW.

Među tih 25 država potpisnica deklaracije su Francuska, Danska i Velika Britanija, ali ne i Sjedinjene Američke Države i Njemačka. I to unatoč činjenici da je od preuzimanja dužnosti početkom svibnja, njemački kancelar Friedrich Merz više puta kritizirao izraelske akcije, kako u Pojasu Gaze, tako i na Zapadnoj obali.

Merz je također izričito naveo razlike u mišljenjima s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. "Također jasno i nedvosmisleno navodimo što je neprihvatljivo, a ono što se trenutačno tamo događa više nije prihvatljivo", rekao je kancelar prije nekoliko dana na tradicionalnoj ljetnoj konferenciji za novinare.

Holokaust i odgovornost naspram Izraela

Kako objasniti ovaj poseban odnos Njemačke prema Izraelu? Radi se o političkom odnosu njemačke kontinuirane odgovornosti za Izrael u svjetlu istrebljenja šest milijuna Židova tijekom nacističke Njemačke, masovnog ubojstva koje su tek Saveznici zaustavili svojom pobjedom nad Adolfom Hitlerom 1945. godine.

"Postojanje i sigurnost Države Izrael jesu i ostaju naš državni interes", rekao je i demokršćanski kancelar Merz u svom prvom vladinom priopćenju 14. svibnja 2025. Pritom se osvrnuo se na 7. listopada 2023. i, kako je rekao, na „barbarski" teroristički napad Hamasa na Izrael. "Želio bih s ove točke reći našim izraelskim prijateljima: nepokolebljivo stojimo uz Izrael."

Merz u ovom stavu nije usamljen. Njegov prethodnik Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) naglasio je u Jeruzalemu 2022. da "svaka njemačka vlada", od masovnog ubojstva Židova, ima "trajnu odgovornost za sigurnost Države Izrael i zaštitu židovskog života."

Približavanju su prethodili sporazumi o njemačkim isplatama i dobrovoljna obveza povrata imovine, takozvani Luksemburški sporazum iz 1952. Ali prije svega, to je bilo zbližavanje konkretnih ljudi. David Ben-Gurion (1886.-1973.), prvi izraelski premijer, rano se zalagao za pogled na „drugu Njemačku". Ben-Gurion i prvi posljeratni njemački kancelar, Konrad Adenauer (1876.-1967.), susreli su se samo dva puta 1960. i 1966. Pa ipak, oba državnika djelovala su kao daleki prijatelji.

Međutim, čini se da se taj saveznički odnos sada mijenja. Izraelu smeta njemačko inzistiranje na rješenju s dvije države, tj. zasebnom palestinskom državom, te odbacuje njemačke kritike ilegalne izgradnje naselja na okupiranim područjima. Njemačka kritizira i sudjelovanje desničarskih ekstremističkih stranaka u Netanyahuovoj vladi.

Oštrije kritike iz Berlina, ali još uvijek bez sankcija

"Način na koji se izraelska vojska tamo ponaša je neprihvatljiv", rekao je kancelar Merz početkom tjedna komentirajući situaciju u Gazi. Otkad je preuzeo dužnost, više je puta izrazio takve kritike. No prema riječima vladinog glasnogovornika, njemačka vlada ne smatra izraelske akcije u Pojasu Gaze genocidom. Ona isto tako sprječava sankcije EU-a protiv Izraela. I ne zahtijeva izravno primirje od Izraela ili stranaka u sukobu.

Sada je zajednička deklaracija više od 25 država dala dodatnog zamaha njemačkoj raspravi. Njemačka vlada nije se pridružila pozivu. Ali se političari SPD-a zalažu za ovaj korak. I dok kancelar Merz i glasnogovornik vlade Stefan Kornelius naglašavaju jedinstvo koalicijske demokršćansko-socijaldemokratske vlade glede Izraela, parlamentarna skupina SPD-a u Bundestagu pozvala je na potpisivanje ove deklaracije. Ministrica razvojne pomoći Reem Alabali Radovan (SPD) podržava potpisivanje kao i ostali istaknuti socijaldemokrati.

„Ako se međunarodno pravo sustavno krši, to mora imati posljedice", izjavio je predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Matthias Miersch na „X-u", te dodao: „Izgladnjela djeca, uništena infrastruktura, napadi na one koji traže pomoć – to je u suprotnosti sa svime što je zaštićeno međunarodnim humanitarnim pravom."

A novi glavni tajnik SPD-a Tim Klüssendorf to je izričito povezao s posebnom obvezom Njemačke. „Ako sada kritiziramo izraelsku vladu koja, po našem mišljenju, krši međunarodno pravo, ne opraštamo se od suradnje s Izraelom i s državom", rekao je na „Welt-TV-u".

Nakon poziva parlamentarne skupine SPD-a uslijedio je signal Ministarstva vanjskih poslova kojim upravlja CDU. Tjednik „Der Spiegel" izvještava o skupini od 130 uglavnom mlađih njemačkih diplomata, uključujući i desetak bivših veleposlanika koji u otvorenom pismu pozivaju na oštrije kritike u smjeru izraelske vlade i poduzimanje konkretnih koraka.

Ti prijedlozi se kreću od promjene kursa u vezi s njemačkim izvozom oružja Izraelu preko ekonomskih sankcija protiv izraelskih naselja na okupiranim teritorijima pa sve do priznavanja demokratski legitimne palestinske države. „Vrijeme je za djelovanje", zaključuju diplomati svoje pismo.