Napet dan u Bruxellesu: Pet ključnih sukoba koji će obilježiti samit EU-a

Eksplozivni dnevni red

Summit EU-a koji je nekoć bio predstavljen kao prilika za poticanje gospodarstva bloka sada se pretvorio u pravi test izdržljivosti.

Čelnici koji se danas okupljaju suočavaju se s eksplozivnim dnevnim redom: financijski opstanak Ukrajine, eskalacija na Bliskom istoku, transatlantske napetosti i duboke unutarnje podjele oko energetskih i klimatskih politika, piše POLITICO.

Sastanak je dramatično preoblikovan posljednjih dana zbog američko-izraelskog rata u Iranu i zastoja s Mađarskom oko paketa pomoći od 90 milijardi eura za Kijev — pretvarajući ono što je trebalo biti rasprava usmjerena na budućnost u pokušaj upravljanja višestrukim krizama istovremeno.

Napet dan u Bruxellesu

Čelnici će i dalje pokušati napredovati s planovima za jačanje europske konkurentnosti, od produbljivanja jedinstvenog tržišta do smanjenja opterećenja za poduzeća. No te dugoročne ambicije riskiraju da budu zasjenjene hitnijim geopolitičkim krizama, uz intenzivne rasprave o energetskim, obrambenim i migracijskim politikama kontinenta, prema nacrtu zajedničke izjave nakon summita do kojeg je došao POLITICO.

Očekuje se naporan — i vjerojatno napet — dan u Bruxellesu.

Evo POLITICO-ovog pregleda pet najvećih sukoba na koje treba obratiti pozornost na Europskom vijeću.

Pitanje od 90 milijardi eura: Mađarska protiv svih

Paket pomoći od 90 milijardi eura za Ukrajinu — koji će odrediti sposobnost Kijeva da nastavi obranu od ruske agresije — ovisi o tome hoće li Mađarska ukinuti veto.

Čelnici EU-a dogovorili su financiranje u prosincu. No mađarski premijer Viktor Orbán kasnije je povukao podršku i blokirao dogovor zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda koji prenosi rusku naftu u srednju Europu.

Budimpešta optužuje Kijev da pokušava izazvati energetsku krizu u Mađarskoj prekidom isporuke ruske nafte te tvrdi da neće odobriti isplatu dok se opskrba ne obnovi. Europska komisija u utorak je poručila da je ponudila pomoć u popravku naftovoda te da je Ukrajina to prihvatila, što budi nadu u proboj.

Taj bi potez mogao potaknuti Mađarsku da ukine veto, rekao je jedan diplomat upoznat s razmišljanjem Budimpešte, govoreći pod uvjetom anonimnosti. No Orbán je zauzeo prkosan ton u videu objavljenom nakon najave Komisije, rekavši: „Ako nema nafte, nema ni novca.”

Time ostaje izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, osim slovačkog premijera Roberta Fica. „Ponašanje Mađarske je novo dno”, rekla je švedska ministrica za Europu Jessica Rosencrantz za POLITICO uoči sastanka.

Drugi diplomat rekao je da će „ako ne uspijemo s kreditom, [ukrajinski predsjednik Volodimir] Zelenski s pravom biti bijesan.” Najnoviji nacrt zaključaka i dalje predviđa isplatu početkom travnja — rok koji će čelnici pokušati spasiti u pregovorima.

Dilema Hormuškog tjesnaca: prijetnje Irana protiv nevoljne Europe

Napadi Teherana na brodove u Hormuškom tjesnacu — ključnom prolazu za transport nafte — podigli su globalne cijene nafte i natjerali Europu da razmotri hoće li se uključiti.

Jedna ideja bila je proširiti mandat EU-ove pomorske misije na Bliskom istoku, Aspides, kako bi europski ratni brodovi patrolirali tim područjem. To su ministri vanjskih poslova EU-a brzo odbacili u ponedjeljak.

„Nitko ne želi aktivno ući u ovaj rat”, rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas.

Umjesto toga, čelnici će pozvati na jačanje postojećih pomorskih misija, Aspides i Atalanta, s „više sredstava” (čitaj: brodova) — ali bez proširenja njihova djelovanja na Hormuški tjesnac, prema nacrtu zaključaka summita. Naglašava se da operacije moraju ostati „u skladu sa svojim mandatima”.

Diplomat iz regije Perzijskog zaljeva rekao je da pomno prate situaciju, ali ne očekuju velike promjene od EU-a, poput proširenja mandata ili pokretanja zajedničkih operacija s trećim zemljama.

Transatlantske napetosti: Trump protiv europskih prijestolnica

Odbijanje Europe da se uključi u situaciju oko Hormuškog tjesnaca razljutilo je američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da bi to bilo „vrlo loše za budućnost NATO-a” ako zemlje EU-a ne djeluju.

Frustracija raste. Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da je razgovarao s Trumpom o nevoljkosti Europe da osigura sredstva za održavanje otvorenosti tjesnaca i da ga „nikad u životu nije čuo toliko ljutitog”.

Ova napetost dolazi u trenutku kada su odnosi EU-a i SAD-a već narušeni. Španjolska je otvoreno prkosila Trumpu u vezi s Iranom, odbijajući dopustiti SAD-u korištenje svojih baza i izazivajući prijetnje trgovinskim odmazdama iz Washingtona. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je Madrid i signalizirao europsko jedinstvo, dok su drugi čelnici zauzeli oprezniji ili podijeljeni stav.

Trump možda nije formalno na dnevnom redu, ali njegov pritisak nadvijat će se nad summitom — i dodatno zaoštriti rasprave o obrani, trgovini i ovisnosti Europe o SAD-u.

Sukob oko ETS-a: Italija, Poljska i drugi protiv Komisije

Veliki sukob sprema se oko Sustava trgovanja emisijama (ETS) između skupine država članica i izvršne vlasti EU-a.

Deset država članica poslalo je pismo Komisiji uoči summita tražeći ubrzanje planirane revizije ETS-a, ključnog elementa klimatske politike EU-a koji obvezuje velike zagađivače na plaćanje emisija.

Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Grčka, Mađarska, Italija, Bugarska, Austrija i Hrvatska pozivaju Komisiju da preispita sustav najkasnije do kraja svibnja, tvrdeći da šteti njihovim industrijama i pridonosi rastu cijena energije.

No ne slažu se svi. Dva dužnosnika iz zemalja koje podržavaju ETS tvrde da sustav mora ostati jer ne uzrokuje energetsku krizu, već pomaže gospodarstvu, a njegovi prihodi potrebni su za zelenu tranziciju.

Što se tiče energije, i prijedlog Komisije o ograničavanju cijene plina vjerojatno će biti tema rasprave, iako ga neće sve zemlje podržati. Prema nacrtu zaključaka, čelnici će zatražiti od Komisije da „bez odgode predstavi paket ciljanih privremenih mjera” za smanjenje cijena energije.

Konkurentnost — ili ne? EU protiv samog sebe

Unatoč krizama koje dominiraju dnevnim redom, čelnici će pokušati nastaviti s planovima za oživljavanje europskog gospodarstva, nadovezujući se na razgovore sa summita u veljači u Alden Biesenu u Belgiji.

Većina prijedloga dio je inicijative „Jedna Europa, jedno tržište” s ciljem produbljivanja jedinstvenog tržišta — olakšavanja kretanja robe, usluga, kapitala i ljudi. Nacrt zaključaka navodi da će čelnici podržati nova korporativna pravila, nazvana „EU Inc.”, kako bi se startupima olakšalo širenje preko granica, kao i „jednostavan, jedinstven i dobrovoljan sustav e-deklaracija” za lakši rad u različitim državama.

Cilj je prijeći s razgovora na konkretne mjere i rokove, rekao je jedan diplomat. No iako postoji širok konsenzus o potrebi reformi, podjele i dalje postoje oko toga koče li energetske i klimatske politike EU-a — osobito ETS — gospodarski rast.

Ta podjela, u kojoj zemlje srednje, istočne i južne Europe traže promjene, a druge, uključujući nordijske zemlje, pružaju otpor, vjerojatno će biti glavno bojno polje u raspravama o konkurentnosti.