Poljski premijer Tusk nedavno je govorio o "predratnim vremenima". Prijetnja je primjetna i percipiraju je i građani Njemačke. To pokazuje i ispitivanje javnog mijenja javnog servisa ARD Deutschlandtrend.
Njemačka se ponovno naoružava i to rekordnom brzinom. 100 milijardi eura stavljeno je na raspolaganje za modernizaciju njemačkih oružanih snaga (Bundeswehra) nakon što je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. Novac je uglavnom već potrošen za narudžbe vojne opreme. Bundeswehr treba restrukturirati tako da bude spreman za hitne slučajeve, odnosno u slučaju da Njemačka bude napadnuta.
Građani smatraju da je prijetnja velika. Sedam od deset ispitanih, što je osjetno više nego prije pet godina, smatra da su mir i sigurnost u Europi snažno ili vrlo snažno ugroženi. To proizlazi iz trenutnog ispitivanja javnog mnijenja servisa ARD-a Deutschlandtrend za mjesec travanj.
Institut za istraživanje javnog mnijenja infratest-dimap ispitao je 2. i 3. travnja ukupno 1.304 reprezentativno odabrana birača s pravom glasa za Deutschlandtrend.
Ministar obrane najpopularniji političar
Kao odgovor na akutnu prijetnju, njemački ministar obrane Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) radi na tome da Bundeswehr bude, kako je rekao, “spreman za rat”. Ovaj političar je upravo predstavio svoje planove za restrukturiranje Bundeswehra i to tako da bude “optimalno pozicioniran i u slučaju nužde, za slučaj obrane, u slučaju rata”.
Njemačka i njezini saveznici moraju pružiti vjerodostojno sredstvo odvraćanja kako nitko ne bi došao na ideju “napasti nas kao područje NATO-a”, istaknuo je Pistorius, koji je daleko najpopularniji političar prema ispitivanju ARD-a. Njegovim radom zadovoljno je 54 posto ispitanih. Radom kancelara Olafa Scholza (SPD) zadovoljno je upola manje birača s pravom glasa, piše Deutsche Welle.
NATO važan za očuvanje mira
NATO, sjevernoatlantski obrambeni savez, ovih dana puni 75 godina. Njemačka je članica od svibnja 1955. S obzirom na trenutnu situaciju, savez među njemačkim stanovništvom uživa veliku podršku.
Svrha NATO-a se stoga gotovo ne dovodi u pitanje: 82 posto ispitanih smatra da je savez važan za osiguranje mira u Europi; samo jedan od deset ispitanih smatra ga nepotrebnim. Čak ni u redovima pobornika populističkih AfD-a i novoosnovane stranke Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koje tradicionalno dovode u pitanje NATO i EU, nema većine za raspuštanje vojnog saveza. Iako se obje strane smatraju prilično naklonjenima Rusiji.
Donald Trump, koji ponovno želi postati predsjednik SAD-a, više je puta dovodio u pitanje članstvo SAD-a u NATO-u. Većina Nijemaca smatra da je važno sačuvati zajednički savez sa SAD-om. 69 posto smatra da je to u interesu same Europe. Istodobno, ispitani birači su otvoreni i prema neovisnijim europskim obrambenim strukturama: primjerice, gotovo šest od deset njemačkih građana trenutačno podržava formiranje zajedničkih oružanih snaga EU-a.
EU: pozitivan stav, ali manje euforičan
U lipnju se održavaju izbori za Europski parlament. Stav njemačkih građana prema Europskoj uniji je, kako pokazuje Deutschlandtrend, pozitivan iako manje nego u usporedbi s posljednjim europskim izborima 2019. Šest od deset Nijemaca trenutno ističe da Njemačka ekonomski dobro stoji zahvaljujući Europskoj uniji, dok dvije trećine naglašava da se zbog EU-a u Europi živi sigurnije.
Podrška njemačkom članstvu u EU-u ponovno je porasla tijekom prošle godine. Po mišljenju svake treće osobe, članstvo u ovoj zajednici trenutno Njemačkoj donosi prednosti. Istodobno gotovo svaki četvrti smatra da članstvo Njemačkoj donosi nedostatke. Za 36 posto, prednosti i nedostaci su uglavnom uravnoteženi. Pristaše AfD-a, a posebno BSW-a, po tom pitanju su prilično skeptični.
FDP ponovno ispod granice od pet posto
Kao i svakog mjeseca, anketari su postavljali tzv. nedjeljno pitanje koje glasi: za koju biste stranku glasovali da su savezni izbori sljedeće nedjelje.
Najjači bi i dalje bio CDU/CSU s 30 posto (+1 u usporedbi s posljednjim ispitivanjem), dok bi na drugom mjestu bio AfD s 18 posto (-1). Socijaldemokrate (-1) i zelene (+1) podržava po 15 posto ispitanih. FDP bi dobio četiri posto (-1) što je jedan posto ispod izbornog praga, a ulazak u parlament ne bi pošao za rukom ni stranci Ljevica koja bi dobila tri posto (+/-0). S druge strane, novoosnovani BSW s pet posto (-1) imao šanse za ulazak u Bundestag dok se to ne bi moglo reći i za skupinu Slobodni birači.
Trenutno vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a i dalje u ispitivanjima ne raspolaže potrebnom većinom. I ovo ispitivanje odražava nizak ugled koji savezna vlada trenutno uživa među građanima: radom koalicije nezadovoljno je čak 78 posto ispitanih.
Migracije su za građane i dalje najvažnije pitanje
Redovni mandat socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicijske vlade Olafa Scholza traje još oko godinu i pol dana. Hoće li se uspjeti uhvatiti u koštac s problemima koji su Nijemcima važni u vremenu koje im je ostalo?
Svaki četvrti ispitanik kao najveći problem vidi priljev izbjeglica u Njemačku. Rat u Ukrajini je na drugom mjestu, spominje ga svaki peti ispitani. Loše stanje gospodarstva je na trećem mjestu, a slijede socijalna nepravda i klimatske promjene, piše Deutsche Welle.
Anketari su također postavljali pitanja o tržištu rada i socijalnoj politici. Za bržu integraciju izbjeglica na njemačko tržište rada zalaže se 72 posto ispitanih, dok 21 posto to odbija. 56 posto je za olakšavanje useljavanja stranih kvalificiranih radnika, dok je 35 posto protiv.
U Njemačkoj se trenutno raspravlja i o tome što je s ljudima koji primaju tzv. građansku naknadu, odnosno temeljnu državnu potporu za nezaposlene, a odbijaju ponude za posao. Za smanjenje naknada građanima u ovom slučaju je 79 posto ispitanih, protiv je samo 14 posto.
S obzirom na probleme s državnim mirovinskim sustavom, građane se pitalo i što misle o dužem radu. 69 posto je protiv daljnjeg povećanja dobi za odlazak u mirovinu, 25 posto to vidi kao pravi korak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!