Novinar DW-a: Ovo su trenutačno tri najveće "bauštele" u Njemačkoj

"Vijest nije odjeknula ni približno kao ova"

377 milijardi eura, kako je u ponedjeljak objavio POLITICO, Njemačka planira investirati u obranu, što je potez koji naglašava ozbiljnost najave kancelara Merza o Bundeswehru kao najjače europske vojske.

Novinar DW-a komentira da ta vijest nije odjeknula ni približno kao ona kojom se dozvoljava neograničeno korištenje proračuna u svrhu jačanja obrambenih kapaciteta.

"To je vijest relevantna ne samo za Njemačku već i za Europu. Prije negoli je aktualna vlada stupila na vlast, izmijenjen je ustav kojim je omogućeno i njoj i svim sljedećim vladama da de facto i de jure neograničeno troše koliko god novaca bude potrebno. 500 milijardi eura najavljeno je za jačanje obrambenih kapaciteta, odnosno opremanje Bundeswehra i 500 miljardi za obnovu njemačke infrastrukture", podsjeća Matić.

Tri najveće bauštele

Tri najveće "bauštele", kako ih naziva Matić u Njemačkoj su trenutačno pitanje sigurnosti, pitanje ekonomskog rasta, odnosno kako isti potaknuti, i nužnost obnove, odnosno modernizacije Njemačke.

Neizostavan element ovoga zasigurno su američke sankcije Rusiji.

"Još uvijek imamo u Njemačkoj ruske firme koje bi najnovijim sankcijama iz Washingtona trebale biti pošteđene. One su aktivne u sektoru nafte, a prije 10-ak dana lideri G7 odlučili su uvesti sankcije upravo po pitanju nafte ne bi li spriječili daljnji dotok novca u rusku blagajnu", podsjeća.

"Nijemci nisu čekali da se nađu u situaciji kao Srbija"

Ističe da je bitno pitanje što se tiče NIS-a i JANAF-a kako se te sankcije mogu zaobići.

"Nijemci nisu čekali da se nađu u situaciji u kojoj se nalazi Srbija i za koju se nadaju da će netko drugi riješiti. Taj njihov šok nakon početka rata u Ukrajini i shvaćanje da su u ovisnosti o ruskim energentima ih je potaknula na konkretnu akciju. Ona je podrazumijevala nacionalizaciju ruskih firmi aktivnih u području energetike s jedne strane i s druge, stavljanje pod prinudnu, državnu upravu", govori Matić navodeći konkretan primjer Gazprom Germanije.

"Gazprom Germania je bila aktivna i na njemačkom tržištu opskrbe plinom. Ona je posjedovala najveće njemačko skladište plina i ono se praznilo kako se približavao rat u Ukrajini, naravno kako bi se dovelo Njemačku u još goru poziciju. Oni su tada tu firmu nacionalizirali i počeli tražiti novog vlasnike. Druge dvije, tri aktivne firme, njemačke podružnice Lukoila i Rosnjefta, su stavljene pod prinudnu njemačku upravu.

"Opasan koktel za Njemačku"

"Ne upravlja se više iz Moskve, već se upravlja iz Njemačke", konstatira Matić i pojašnjava da je to razlog zbog kojeg će aktualne sankcije zaobići te firme. Što se tiče aktualne ekonomske situacije u Njemačkoj kaže da je u njemačkom karakteru skepticizam i "latentno nezadovoljstvo".

"Sklapaju se negativni faktori i stava se opasni koktel za ovu zemlju. Njemačka se nalazi u tranziciji i za nju nije kriv rat u Ukrajini, ali ju je ubrzao. Godinama vlada stagnacija i cilj vlade je da potakne rast, no Njemačka nije "bolesnik Europe". Kada se lokomotiva nađe u problemima, na njenom čelu mora biti jedan moćan stroj koji će ovo manje i slabije članice izvući iz krize. Pitanje je kada se taj moćni stroj na čelu lokomotiv nađe u problemima - tko će onda stabilizirati cijelu kompoziciju", naglašava.

"Pitajte svoje kćerke"

Lijeva oporba optužila je njemačkog kancelara Friedricha Merza da usvaja "opasnu" retoriku o imigraciji, nakon što se Merz založio za protjerivanje ilegalnih migranata i napomenuo da bi se svatko tko ima kćeri složio s njim.

Novinar je prošli tjedan upitao Merza želi li revidirati svoje izjave o protjerivanju ilegalnih migranata ili se ispričati za njih. "Ne znam imate li djecu, a među njima i kćeri. Pitajte svoje kćeri, pretpostavljam da ćete dobiti prilično glasan i jasan odgovor. Nemam što povući. Naprotiv, naglašavam da moramo nešto promijeniti", odgovorio je Merz. Sada se kao reakcija u Njemačkoj pokreće peticija "Mi smo kćerke".

"Govorio je o tome da su se centri gradova promijenili. Nezgodno je što on kad nešto kaže ostavlja puno prostora za interpretaciju. Govorio je o ilegalnim migrantima koje "samo" treba vratiti u njihove zemlje podrijetla, nakon čega će sve biti u redu i nitko se neće bojati doći u te centre gradova", rekao je novinar DW-a.

"Ono što je rekao očito je pogodilo u srž. Svi relevantni akteri se slažu da se nešto promijenilo - na gore", govori on pa dodaje da je jedno od rješenja detektiranih Komisija koja bi se bavila upravo pitanjem migracija.

Peticija "Mi smo kćerke" fokusiralo se na nasilje na ženama, kao i izjava kancelara. Ona kaže da je ono sustavni problem koji se događa kod kuće, a da počinitelji uglavnom nisu stranci, nego muževi, očevi ili partneri. Najavljeni su i prosvjedi ispred CDU-a kao reakcija na spornu izjavu.