Otrovna municija iz rata leži u Baltičkom moru: Njemačka je želi izvući prije nego što bude prekasno

Dirk Schoenen je s dna Baltičkog mora izvadio nekoliko granata kalibra 12,8 centimetara, od kojih su neke još bile u razbijenoj drvenoj kutiji, fragmente manjih bombi i nekoliko projektila kalibra 2 centimetra.

Njegov je ulov bio vrijedan, ali skroman u usporedbi s onim što je još ostalo na morskom dnu.

Otprilike 1,6 milijuna tona starog streljiva leži na dnu Sjevernog i Baltičkog mora, predstavljajući značajnu opasnost: njihova kućišta polako hrđaju i ispuštaju otrovne tvari poput TNT spojeva, piše euronews.

Europa čisti nered iz Drugog svjetskog rata dok prijete novi sukobi s Rusijom

Dok napetosti između Rusije i NATO-a rastu na Baltičkom moru, uz gotovo svakodnevne incidente sabotaže podmorskih kabela, uzlijetanja NATO-ovih borbenih zrakoplova kako bi potisnuli ruske vojne avione, te ulaske neprijateljskih dronova s istoka u zapadni zračni prostor, Europljani su i dalje zauzeti čišćenjem nereda koji je Drugi svjetski rat, a manjim dijelom i Prvi svjetski rat, ostavio iza sebe u oceanima.

Većina streljiva namjerno je potopljena u more nakon rata jer su Saveznici strahovali da bi Njemačka mogla ponovno započeti neprijateljstva protiv njih, te su naredili Njemačkoj da uništi svo oružje i streljivo. U to je vrijeme najlakše rješenje izgledalo – jednostavno sve baciti u more.

Vlakovi iz cijele Njemačke slani su na obalu 1946. godine, a ribari su angažirani da odvezu materijal na određena odlagališta u Baltičkom i Sjevernom moru. No često su bacali streljivo i na drugim mjestima u ocean, a jaka morska strujanja, osobito u Sjevernom moru, raznijela su oružje po čitavom morskom dnu.

U nastojanju da očisti morsko dno od ratnih ostataka, njemačka vlada dodijelila je 100 milijuna eura timovima ronilaca kako bi proučili najbolji način vađenja streljiva te inženjerima za izradu dugoročnih planova kako osloboditi oceane od njega.

Trenutni pilot-projekt u trajanju od četiri tjedna započeo je prošlog mjeseca na platformi Baltic Lift. Ondje su stručnjaci otkrili veliko polje s oko 900 tona starog streljiva.

Dva tima ronilaca rade u smjenama od 12 sati, bez prestanka. Preopasno je trulu municiju izvlačiti na platformu, pa se ona najprije sortira i pohranjuje u košare pod vodom dok je specijalni brod ne odveze na obalu. Tek tada se transportira u postrojenja specijalizirana za zbrinjavanje starog streljiva.

Rizici spontanih eksplozija i kontaminacije

"Ovo nije rutinski posao“, rekao je Schoenen (60), koji roni od 1986. godine i dobrovoljno se pridružio ronilačkom timu Baltic Taucher.

"Izazov je, naravno, u tome što nikada ne znaš na što ćeš naići“, rekao je dok je skidao ronilačku opremu, uključujući tri para rukavica kako mu koža ne bi došla u izravan kontakt sa streljivom.

Trula municija ne samo da kontaminira vodu; ona može i eksplodirati jer detonatori morskih mina i neeksplodiranih zračnih bombi s vremenom postaju sve osjetljiviji. To se, ipak, događa rijetko.

Još gore, streljivo staro 80 godina počinje trovati morski okoliš. U vodi blizu starog streljiva na morskom dnu otkriveni su raspadajući fragmenti TNT eksploziva, koji se smatra kancerogenim.

Njemačko ministarstvo zaštite okoliša, koje predvodi akcije čišćenja, navelo je da su tvari nastale od eksploziva pronađene u morskim organizmima poput dagnji i riba.

Iako su razine otkrivenih otrovnih tvari bile znatno ispod sigurnosnih pragova za pitku vodu ili za morske organizme, u nekim slučajevima "koncentracije su se približile kritičnim razinama“, stoji u istraživanju GEOMAR Helmholtz centra za istraživanje oceana u Kielu objavljenom u veljači.

Problem je posebno ozbiljan u Baltičkom moru zbog uskog kanala koji ga povezuje sa Sjevernim morem i Atlantskim oceanom, što znači da zagađena voda desetljećima ne izlazi iz tog područja, prema podacima njemačkog ministarstva zaštite okoliša.