Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, puno se govorilo o bunkeru kojim se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaštitio od teškog granatiranja i opasnosti dok je Kijev bio na meti ruskih trupa.
Također, mediji diljem svijeta fascinirani su tajnim bunkerima koje ruski čelnik Vladimir Putin ima diljem svoje zemlje i u koje bi se mogao sakriti s obitelji i najvišim dužnosnicima u slučaju mogućeg nuklearnog rata, piše nova.rs. Evo što znamo o njima.
“Neprobojna tvrđava koja zahtijeva lozinku”
Zelenski radi u betonskom bloku zgrada, okružen neprobojnim sigurnosnim prstenovima. Caroline Wheeler, politička urednica britanskog lista Sunday Times, posjetila je sjedište Vlade Ukrajine i o tom posjetu napisala podužu reportažu. Zelenski se navodno nalazi u kompleksu vladinih zgrada Bankovo u Kijevu, zaštićen kao u bunkeru.
Ističe se da je unutra mračno, da su prozori prekriveni debelim zavjesama. Prozori i vrata s vanjske strane zaštićeni su vrećama pijeska, a naslagane su i na unutarnjem stubištu. Naoružani vojnici su posvuda, a kontrolne točke nalaze se u svakoj ulici oko kompleksa. Ulaz je dozvoljen samo onima koji imaju važeće dokumente i putovnicu. Civilni automobili ne mogu pristupiti mjestu, a vojnici od prolaznika traže tajne lozinke koje se svakodnevno mijenjaju. Kako ističe, obično se radi o nekakvim nasumičnim riječima, koje bi Rusi teško mogli izgovoriti.
Zelenski, koji ima odraslu kćer Aleksandru, uspijeva viđati svog 10-godišnjeg sina Kirila jednom u svakih deset dana, navodi se. Novinarka kaže da joj je jedan od njegovih pomoćnika rekao da je život u mraku, daleko od supruge Olene i djece, za ukrajinskog predsjednika veliki pritisak.
Prva dva mjeseca od početka ruske invazije Zelenski je živio u podzemnom bunkeru, u skloništu. Godinu dana kasnije, u zamračenom, snažno utvrđenom vladinom kompleksu. No, kako je vrijeme prolazilo, situacija se mijenjala, pa je bunker u posljednjih nekoliko mjeseci korišten samo jednom, ljetos nakon što su Ukrajinci dobili informaciju da Rusi planiraju napad na sjedište Vlade.
Kada je Zelenski proglasio izvanredno stanje na početku invazije, vodeći dužnosnici odmah su pozvani u podzemni bunker, s naredbom da tamo ostanu do daljnjega. Oni koji su pozvani živjeti s predsjednikom u podzemni bunker morali su potpisati da nikome neće otkriti niti jedan detalj.
U ugovoru su se obvezali da neće otkrivati nikakve podatke o dizajnu, lokaciji ili sadržaju bunkera. Nisu smjeli dijeliti ni podatke o hrani koju su jeli. Izolirani predsjednički tim pratio je rat telefonom. Predsjednik je svaki dan održao niz sastanaka, intervjua i poziva svjetskim čelnicima. Spavao je neredovito.
Nekoliko sati nakon ruske invazije, stražari na sigurnom vladinom kompleksu ugasili su svjetla dok je oko vladine četvrti odjeknula pucnjava. Zelenski i deset njegovih pomoćnika dobili su pancirke i jurišne puške. Zelenski je kasnije izašao iz bunkera, ali mjesecima su se sastanci Vlade održavali pod zemljom, na stanici metroa.
Nekoliko Putinovih bunkera u Sibiru
Vjeruje se da Putin ima nekoliko bunkera u Sibiru, jedan povezan s ogromnim novim terminalom u Sabeti na poluotoku Jamal, a drugi u planinama Altaj. Postoje i glasine o nekoliko drugih bunkera na nepoznatim lokacijama.
Njegovo Ministarstvo obrane ima razne bunkere, uključujući i onaj na Uralu. Postoje glasine da ima bunker duboko u planinskom lancu Ural u Rusiji, ispod planine Yamantau.
Uralske planine dugi su planinski pojas koji se proteže od sjevera prema jugu Rusije, a završava sjeverno od granice s Kazahstanom. Planinska vojna infrastruktura Yamantau mogla se vidjeti na satelitskim snimkama 1995. godine, ali Rusija je odbila elaborirati što su gradili kada su je SAD ispitivali.
“Ne bi bilo iznenađujuće da Rusija ima ovakvo postrojenje, baš kao što ga ima SAD, a planine su logično mjesto za njihovo postavljanje”, rekao je za Newsweek Seth Baum, izvršni direktor Globalnog instituta za rizik od katastrofa.
Uz Putinovu retoriku o nuklearnom ratu kao odgovor na sukob u Ukrajini, ovo bi mu mjesto moglo poslužiti kao skrovište, iako postoje različita mišljenja o tome bi li ga sklonište spasilo u slučaju nuklearnog napada.
“U slučaju interkontinentalnog nuklearnog rata — dok bi planinski teren nudio ograničenu zaštitu od eksplozije, čak ni planinski lanac ne bi spasio ruskog predsjednika od dugoročnih posljedica nuklearnog uništenja.” Nema skrivanja od planetarnog i ekološkog Armagedona koji je izazvao čak i taj nuklearni sukob velikih razmjera”, rekao je za Newsweek Tom Davis, izvanredni profesor geografije na Sveučilištu Nottingham u Velikoj Britaniji.
Planinski lanci općenito se smatraju dobrim mjestima za izgradnju nuklearnih skloništa. Visoke padine i niske doline planinskog područja pomažu apsorbirati toplinu i svjetlost vatrene kugle nuklearne eksplozije, kao i početno zračenje. Osim toga, samo će tlo također apsorbirati zračenje i eksploziju, pa je bolje biti ispod zemlje.
Međutim, Rusija je vjerojatno postavila temelje za bunkere i skloništa na Uralu koji datiraju iz Hladnog rata i Drugog svjetskog rata, rekao je Davis, što ih čini logičnim mjestom za Putinovo skrivanje.
“Ruski predsjednik ima pristup golemoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji datiraju iz Hladnog rata. Vjerojatno je Uralsko gorje jedno od takvih mjesta, a posebno su te planine dugo igrale stratešku geopolitičku ulogu za Rusiju. Zapravo, područje Urala također je bilo domaćin katastrofe Kishtim 1957., koja je bila treća najgora nuklearna nesreća u svijetu (nakon Fukushime i Černobila)”, rekao je.
Početkom rata šuškalo se da se Putin povukao u bunker u Sibiru.
Priča se da jedan poseban bunker prima do 100.000 ljudi i dizajniran je da vlada Rusijom u slučaju Armagedona.
Osim lokacije u blizini velike Gazpromove tvornice na krajnjem sjeveru Rusije, šuška se i da postoji sakriveni bunker visoke tehnologije u planinama Altaj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!