Procurio tajni vojni dokument: Rusi žele izazvati ekološku katastrofu koja bi pogodila i Rumunjsku?!

Kanal 24 piše da je riječ o vojnoj zapovijedi koju je presrela hakerska skupina 256 Cyber Assault Division, a koja upućuje na to da Moskva nastoji uništiti grad zato što ga ne može osvojiti klasičnim vojnim operacijama.

Dokument je pronađen u službenoj prepisci bojnika Alekseja Jacenka iz 98. zračno-desantne divizije, a iz njega proizlazi da cilj nije samo izbrisati Herson s karte nego i pokrenuti niz ekoloških procesa koji bi se osjetili u Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj – sve redom državama NATO-a.

"Rusi nemaju vojnu snagu za zauzeti Herson"

Ukrajinski novinari utvrdili su da Jacenko služi kao mobilizirani pripadnik 331. padobranske pukovnije iste divizije. Prije slanja u Hersonsku oblast, postrojba je sudjelovala u nizu teških operacija, uključujući borbe u Donbasu i kasnije u Bahmutu, gdje je ruska taktika bila usmjerena na sustavno razaranje grada. Dolaskom jeseni pukovnija je prebačena na područje Hersona, što je, prema Institutu za proučavanje rata (ISW), vjerojatno povezano s njihovim iskustvom u uništavanju urbanih sredina i infrastrukture.

Iz Jacenkove elektroničke pošte vidljivo je da ruska vojska planira pokušati prijeći Dnjipro i ući u mikrookrug Korabel, koji je na starim sovjetskim kartama naveden kao dio Karantenskog otoka. Napadi na grad trebali bi biti popraćeni intenzivnim udarima na energetsku i vodnu infrastrukturu, korištenjem dronova i balističkih projektila.

Prema procjenama analitičara ISW-a, ruske snage nemaju kapacitete za zauzimanje Hersona, no to i nije glavni cilj. Finalna namjera je učiniti grad neupotrebljivim za život, uništavanjem vitalnih sustava. Nakon rušenja brane hidroelektrane Kahovka, lokalna energetska mreža i sustav pročišćavanja vode već funkcioniraju na rubu izdržljivosti, a otpadne vode pokazuju opasno visoke koncentracije klorida, fosfata i drugih štetnih tvari.

Kvaliteta vode u Dnjipru kod Hersona sada se klasificira kao "vrlo prljava" ili čak "ekstremno prljava". Stručnjaci upozoravaju da bi uništenje termoelektrane i distribucijske mreže izazvalo lančani kolaps: nestanak struje zaustavio bi pumpanje pitke vode, rad kanalizacijskih sustava i pročišćavanje otpadnih voda. U roku od nekoliko sati nastupila bi poplavljivanja kanalizacije, pucanje cijevi i masovno izlijevanje fekalnih voda zbog zastarjele infrastrukture koju je nemoguće obnavljati pod stalnim napadima.

Goleme ekonomske i zdravstvene posljedice

Ako bi postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Komyshanyju bilo uništeno, neobrađene otpadne vode izravno bi završavale u Dnjipru. Posljedica bi bila ogromna ekološka šteta: masovni pomor riba, propadanje prirodnih biofiltera i kontaminacija riječnih sedimenata teškim metalima, što bi dugoročno devastiralo cijeli estuarij Dnjipro-Bug.

Crno more posebno je ranjivo zbog slabe izmjene vode između površinskog i dubinskog sloja. Toksini koje bi rijeka donijela ne bi dotaknuli rusku obalu ni okupirani Krim, već bi ih morske struje nosile prema Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj. Rusi, tvrde ukrajinski novinari, već godinama prikupljaju podatke o štetnim algama i njihovim cvjetanjima, svjesni da takvi procesi mogu izazvati goleme ekonomske i zdravstvene posljedice.

U uvjetima povišene organske kontaminacije dolazi do eksplozije rasta cijanobakterija – plavozelenih algi koje proizvode visoke koncentracije toksina opasnih za ljude, ribarstvo i akvakulturu. Time bi šteta za pogođene zemlje mogla dosegnuti stotine milijuna eura godišnje.

Rumunjska bi prema procjenama bila prva na udaru: ribe poput deverike, cipala i crvenperke, koje migriraju iz ukrajinskih voda, postale bi neprikladne za prehranu, što bi nanijelo gubitke lokalnom ribarstvu. Turističke destinacije poput Konstance, Mamaije i Venus-Mangalije mogle bi biti zagađene toksičnim algama, a farme dagnji u delti Dunava riskirale bi potpuno gašenje.

Do razaranja brane Kahovka Ukrajina je imala mogućnost kontroliranog otpuštanja vode iz gornjih rezervoara i tako bi u hitnim situacijama mogla razrijediti otpadne tvari i spriječiti širenje zagađenja. Sada, zbog uništenih brana i lokaliteta pod stalnim napadima, takva opcija više ne postoji.

Zaključak ukrajinskih izvora je jasan - jedini način da se spriječi nadolazeća ekološka katastrofa jest onemogućiti Rusiji provođenje ovoga plana.

PROČITAJTE JOŠ