U proteklih mjesec dana ukrajinskog rata, kao u izreci koju se često pripisuje Lenjinu, čine se kao da su se u njima odvila desetljeća. Radi se o možda najbržoj promjeni u sukobu otkako je počeo prije dvije i pol godine.
Ta munjevita promjena, navodi CNN u analizi, govori da ukrajinski predsjednik Zelenski baca sve karte na stol kako bi pokušao dobiti opipljive rezultate prije nego što američki izbori promijene sudbinu Ukrajine, možda i nepovratno.
Od iznenadne invazije na rusku regiju Kursk početkom kolovoza tolerancija Ukrajine na rizik naglo je porasla. Prije dva dana vrhovni ukrajinski general je otkrio da su zauzeli 100 ruskih naselja, a u međuvremenu su se pojavila izvješća da se ukrajinske snage pokušavaju probiti u još jednu rusku regiju – Belgorod.
Kremlj ne može zaustaviti ukrajinski prodor
Upad u Kursk se pretvara u dugoročniji projekt iako Kijev inzistira da želi sigurnosnu tampon zonu, a ne osvetničku okupaciju. Fascinantno je kako se čini da je Kremlj nemoćan zaustaviti napredak Ukrajine, koji traje već tri tjedna, i to usprkos činjenici da je preusmjerio 30.000 vojnika onamo, barem prema ukrajinskoj procjeni danoj tijekom godišnje konferencije za novinare predsjednika Volodimira Zelenskog održane u utorak.
Da stvar bude još zanimljivija, invazija na Rusiju nije jedini ukrajinski adut. Naime, u proteklim mjesecima vidjeli smo kako Ukrajina izvodi dosad najhrabrije udare na infrastrukturu duboko u Rusiji, zračne luke, rafinerije nafte, skladišta municije… i to svaki dan.
Ukrajinci udaraju i u arktičkom krugu
Činilo se da se ukrajinski napad dronovima prošle srijede približio Murmansku, sjevernom pomorskom čvorištu u arktičkom krugu, gdje se nalazi veći dio ruskih nuklearnih podmorničkih snaga, prema lokalnom ruskom dužnosniku.
Domet kijevskih bespilotnih letjelica nezamisliva je komplikacija za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je prije dvije i pol godine očekivao da će ruska zastava vijoriti u Kijevu u roku od nekoliko dana, piše CNN.
Dim koji kulja iz infrastrukturnih postrojenja više nije neuobičajen prizor u zapadnim i južnim regijama Rusije. U jednom će trenutku povećana ranjivost Moskve i golema šteta probiti “sanitarni kordon” onoga što državni mediji dopuštaju da se emitira.
F-16 čine razliku
Zelenski je također potvrdio da Ukrajinci imaju još jednu, novu prednost, a to su pristigli zapadni borbeni avioni F-16, za koje je rekao da su ovaj tjedan presreli ruske projektile. Ova značajna promjena u sposobnostima Kijeva da projicira zračnu moć samo će rasti u nadolazećim mjesecima i ugroziti jedinstvenu, dugoročnu prednost Rusije – kontrolu neba i sposobnost izvođenja zračnih udara kad poželi.
Moskva je odgovorila na napade na svoj teritorij i infrastrukturu na jedini način koji zna – udarima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, hotele i civilne ciljeve, iz noći u noć. Ali broj mrtvih je bio relativno malen, a broj presretanja velik, inzistira Kijev.
Neki analitičari su primijetili da Kremlj prikazuje debakl Kurska maltene kao prirodnu katastrofu. Dim koji suklja nešto je što lokalni dužnosnici moraju ugasiti, ali čini se da ga Vladimir Putin uglavnom ignorira.
Ruski cilj se nije promijenio
Možda je odgovor na upad u Kursk nespretan, ali cilj Rusije ostaje nepromijenjen. Deseci tisuća ruskih vojnika napadaju ukrajinsko vojno središte Pokrovsk, kao i kad je Moskva zauzela posljednji mali grad na istoku Avdijivku u veljači. Cilj, taktika, geografija, tempo – uvijek isti. Ipak, obično su uspješni.
Čini se da se radi o kockanju koje Zelenskom odgovara. Pad Pokrovska mogao bi biti tjednima udaljen, prema trenutnim procjenama tempa ruskog napredovanja. Moguće je da će Pokrovsk preživjeti još jednu sporu, užasnu zimu ruskog “mljevenja” prije nego što padne, ali pad se svakako čini vjerojatnim, piše CNN.
Nakon Pokrovska Ukrajinci zapravo nemaju što braniti. Nema većeg grada ili položaja – sve do grada Dnjipra na drugoj strani regije Zaporižje. Osim ako invazija na Kursk natjera Rusiju da se toliko rastegne da njezine operacije u Donjecku zastanu, Kijev će morati žestoko ojačati pozadinu iza Pokrovska ili riskirati lagano rusko napredovanje preko otvorenog terena koje bi doista moglo promijeniti oblik Ukrajine.
Zelenski prihvaća rizik
Čini se da Zelenski rado prihvaća taj rizik te računa da je šteta koju može učiniti Putinovom prestižu – uništenjem naftne infrastrukture i vojnih ciljeva duboko u Rusiji te aneksijom dijela njezinih granica – nužan i hitan ratni cilj, bez obzira na to koliko se činilo da su Putin i njegova javnost nesvjesni ove sramote.
To omogućava Ukrajini neku vrstu “pobjede” koja može riješiti dva hitna problema Kijeva: volju NATO-ovih saveznika da opskrbe oružjem stranu koja lošije prolazi u ratu, ali i spremnost ukrajinskih muškaraca da se bore u naizgled izgubljenom ratu. Ocijenio je da bi gubitak Pokrovska mogao biti neizbježan, a Ukrajina može podnijeti žrtvu u potrazi za većom štetom na granicama Kremlja.
Tema američkih izbora
Isprepletenost sa situacijom u Americi bila je očita kada je Zelenski u utorak rekao da će u rujnu predsjedniku Joeu Bidenu, ali kandidatima Kamali Harris i Donaldu Trumpu, predstaviti svoj “tajni plan za pobjedu”. Kako navodi CNN, taj plan vjerojatno uključuje intenzivne napade dronovima, možda i korištenjem dalekometnog američkog oružja.
Zelenski kao da izaziva Harris i Trumpa da ga pokušaju odbiti te pokušava učiniti podršku Ukrajini ključnim dijelom izborne računice u studenom. To bi mu se moglo obiti o glavu, ali je vjerojatnije da će dovesti do nekog tihog pristanka nakon kojeg će Kijev moći nanijeti ozbiljniju štetu, barem dok se Moskva opet ne prilagodi.
Razotkrio Putina i njegove “crvene linije” kao blef
U posljednja tri tjedna pojavila se i nova, dosad nepoznata paradigma, o kojoj je Zelenski također izravno govorio. Naime, ispostavilo se da usprkos šokantnom upadu u Kursk više gotovo nitko ne spominje rusku prijetnju eskalacijom. Kao da je granica njene konvencionalne moći razotkrivena poniženjem u Kursku, s ispraznošću Putinove nuklearne retorike. Njegova moć, čini se, nezanemarivo je oslabjela.
Zelenski je očito procijenio da je sada trenutak za Ukrajinu i da nakon studenog postoji 50% šanse da će Trump nametnuti neugodan mir, ili će kohezija NATO-a polako erodirati, ili će se Kijev boriti da ispuni svoje rovove spremnim ukrajinskim vojnicima. A u tjednima koji su pred nama spreman je ostaviti goleme dijelove teritorija ranjivima, kao i prijeći svaku od ruskih famoznih “crvenih linija”, u potrazi za točkom na kojoj Moskva prekida i odlučuje popustiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!