U Kanadi se rasplamsali "zombi požari"

Znanstvenici proučavaju sve češću pojavu ovog fenomena, kada se tlo zapali ljeti i polako gori pod zemljom tijekom sljedeće zime.

Treset i mahovina, koji su uobičajeni u sjevernim područjima, pomažu u održavanju plamena čak i pod slojevima snijega.

Snježni pokrivač učinkovito izolira vatru, prema Thomasu Toyereru, stručnjaku za požare i istraživaču na Sveučilištu Aberdeen u Škotskoj, izvještava Financial Times.

"Kako se uvjeti ljeti vraćaju u tople i suhe uvjete, vatra se nastavlja širiti i ponovno izbijati na površinu, potencijalno se ponovno pojavljujući kao plamteći šumski požar", rekao je.

Takve je požare teže obuzdati i ugasiti jer ih je teže otkriti i pristupiti im.

Šumska vatrogasna služba Britanske Kolumbije izjavila je da je sredinom tjedna u pokrajini bilo 49 aktivnih šumskih požara koji su gorjeli pod zemljom od sezone požara 2024. godine.

Ekologinja Sveučilišta Britanske Kolumbije, Jen Barron, rekla je da su oni jedan od čimbenika koji kompliciraju trenutnu situaciju te da se ne bi mogli zapaliti da su vremenski uvjeti bili hladniji i vlažniji.

Dim od požara stigao je čak do Europe i Sjedinjenih Država.

Deseci tisuća ljudi evakuirani su iz pogođenih područja, a oko pet posto kanadske proizvodnje sirove nafte je ugroženo jer su ključni proizvodni pogoni u Alberti zatvoreni.

Znanstvenici kažu da su "zombi požari" bili nedovoljno proučeni jer su nekada bili tako rijetki, ali "sada su posvuda".

Studija objavljena ranije ove godine sugerira da se takvi požari koji tinjaju blizu površine mogu ugasiti vlagom od topljenja snijega. Međutim, to neće utjecati na požare koji gore duboko u tlu.

Požari su prirodni dio životnog ciklusa borealnih šuma, ali globalno zatopljenje pogoršava situaciju jer vremenski uvjeti postaju suši.

"Klimatske promjene igraju ulogu jer su ljeta toplija, omogućujući da se više vatre zarobi u tlu, zatim izolira snijegom, a zatim se vrati na površinu mnogo ranije jer su proljeća toplija", rekao je Guillermo Rein, profesor znanosti o požarima na Imperial Collegeu u Londonu.

Tresetišta su vitalna za skladištenje ugljičnog dioksida, jer sadrže više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Požari u takvim područjima mogu osloboditi taj uskladišteni ugljik natrag u atmosferu, što dodatno doprinosi klimatskim promjenama.