Švedska zdravstvena reforma koja je prije više od desetljeća dopustila pacijentima da biraju svog liječnika neočekivano je dovela do raširene diskriminacije doktora s imenima koja zvuče strano.

„Kad sam radio u psihijatriji pacijent je tri puta otkazao svoj pregled kod mene jer nije htio ići kod ‘stranog liječnika’“, rekao je 30-godišnji doktor Navid Ghan za agenciju France Presse. „Na kraju nije imao izbora, bio sam jedini dostupni liječnik. Tijekom pregleda, čak i nakon što se uvjerio da pričam švedski bez stranog naglaska, rekao mi je kako ‘mi stranci ništa ne razumijemo’“.

Ghan, čije je ime izmijenjeno za ovaj tekst kako bi mu se zaštitio identitet, uopće nije ‘stranac’: odrastao je i završio fakultet u Švedskoj, naglašava agencija France presse. „Sad se šalim o tome s kolegama u kantini. Medicinske sestre dolaze i govore mi kako ‘su opet otkazali pregled kod mene kad su mi vidjeli ime’“.

Od 2010., u sklopu šire reforme švedskog sustava univerzalne zdravstvene skrbi pacijentima je omogućeno da sami biraju gdje će na pregled. Ranije im je liječnik bio određen na temelju boravišta. S rastom tenzija koje prati povećanje imigracije u tradicionalno homogenoj Švedskoj, reforma je omogućila da pacijente liječe oni koji nisu švedskog podrijetla.

Populacija imigranata u Švedskoj u protekla dva desetljeća se udvostručila, pokazuju statistike, a paralelno raste podrška krajnje desnim Švedskim demokratima koji se protive imigraciji. Danas su na 20 posto podrške i treća su najveća stranka u zemlji.

“Sestre svijetlije kože”

Lars Arrhenius, čelnik švedskog ureda pravobranitelja za jednakost, vladine agencije koja promovira jednaka prava i bori se protiv diskriminacije, ističe kako je odabir liječnika na temelju etniciteta „zabrinjavajući razvoj događaja“.

Krajem ožujka 1011 liječnika i studenata medicine potpisalo je članak u novinama Expressen kojim su pozvali na „borbu protiv rasizma“ u zdravstvenom sustavu. Najveće švedske novine Dagens Nyheter u srpnju su objavljivale istraživački serijal koji je otkrio raspon problema. Novinari su glumili pacijente koji su se nedavno preselili u novi grad i koji su od 120 klinika tražili da njihov liječnik bude etnički Šveđanin.

Ukupno 51 klinika pristala je na zahtjev, a 40 je odbilo. Samo mali dio njih eksplicitno je poručio da je taj zahtjev neprihvatljiv. „Imamo Mariju, Sannu i Elsu. Tri žene svijetle kože“, rekla je jedna tajnica novinaru.

Čelnica udruženja švedskih stažista Madeleine Liljegren smatra kako su klinike često pristale na te zahtjeve zbog „borbe između klinika za pacijente“ – što više pacijenata imaju, to je veći iznos koji dobivaju od države.

Makih Fatelahi, liječnik s juga Švedske čije je ime također izmijenjeno, rekao je kako je dio pacijenata zabrinut oko komunikacije s doktorom. „Problem je što samo vide tvoje ime kad je pregled zakazan. Ne dobijete šansu osobno razgovarati s njima prije no što ste odbijeni“, kazao je 28-godišnjak.

Švedski zdravstveni sustav snažno je ovisan o imigrantima, često zaposlenima kao medicinsko osoblje. Prošle je godine 2401 inozemni liječnik dobio dozvolu za rad u Švedskoj, a gotovo polovica njih medicinu je završila u inozemstvu.