Ruska invazija na Ukrajinu traje gotovo osam mjeseci, a do ovog tjedna, na Ukrjainu je ispaljeno 128 ruskih projektila. Polovicu je presrela protuzračna obrana, pokazuju podaci ukrajinskih vlasti, ali previše drugih pogodilo je svoju metu: kritičnu infrastrukturu.
Ovo je nova faza u ratu, antihumanitarna kampanja kojom se želi prekinuti opskrba vodom i strujom, a Ukrajince se želi pustiti na (ne)milost notornoj hladnoj ukrajinskoj zimi, piše ukrajinska novinarka Svitlana Morenets za Spectator.
“‘Ukrajina će se suočiti s najtežom zimom u svim godinama svoje neovisnosti”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u jednom od svojih obraćanja naciji. Otprilike trećina ukrajinske energetske infrastrukture pogođena je ruskim projektilima i iranskim dronovima kamikazama.
Kijev je očekivao da će Rusija početi granatirati kritičnu infrastrukturu Ukrajine čim padne prvi snijeg. Ali čini se da Moskva ima ranu probu. Njihovi napadi su uspjeli: deseci gradova, uključujući Lavov, Dnjepar pa čak i Kijev satima su bili bez struje i vode. Presušila je i opskrba vodom.
Ukrajina sumnja da su inženjeri energetike pomogli ruskoj vojsci u planiranju ovog raketnog napada. Najveća šteta nastala je na energetskim čvorištima poput vodova i trafostanica.
Kako se Ukrajinci pripremaju za zimu?
Ukrajinci su tek nedavno mislili da su spremni za zimu, očekujući da će im Rusija isključiti plin. Novinarka Morenets piše da su se njeni prijatelji i obitelj počeli opskrbljivati za zimske uvjete: nabavljali su termo donje rublje, tople poplune, električne grijalice i vreće za spavanje. Dodaje da je u kućama iz sovjetske ere moguće grijanje na drva za ogrjev, ali gotovo polovica Ukrajinaca živi u stambenim zgradama koje se oslanjaju na centralno grijanje i oni nemaju plan B. Ističe da temperature mogu pasti i to -25ºC.
Ali postoji i vojni aspekt iza ove priče: može li vojska voditi rat bez plina, struje ili čak vode?
Novinarka se osvrnula na napad na elekrtranu u regiji Vinica. Nakon prvih popravaka, došlo je do novog udara pa su ponovno u tijeku popravci. Postavlja se pitanje koliko to može potrajati.
Život u Ukrajini sada je oblikovan potrebom očuvanja energije. Vlasti su građane zamolili da smanje potrošnju električne energije – da isključe električne štednjake, kuhala za vodu, grijalice, perilice rublja od 17 do 23 sata.
Zatim je nacionalna energetska tvrtka Ukrenergo zamolila da se električna energija štedi i ujutro od 8 do 11 sati. Nepotrebno je reći da Ukrajina više nema dovoljno električne energije za izvoz u EU.
Građanima Ukrajine se preporučuje kupnja toplije odjeće, svijeća i baterija. Denis Šmihal, premijer Ukrajine, rekao je da je zemlja 90 posto spremna za zimu. Diljem zemlje postavljaju se toplinske točke. Evakuiraju se oni koji žive blizu bojišnice. Jedina je utjeha što se neće povećati troškovi za plin, grijanje i struju jer je Zelenski potpisao moratorij, zamrzavajući cijene energije do kraja rata.
Moskva misli da će prisiliti Ukrajinu na predaju
Struja je još jedna od žrtava ovog rata: druga najveća ukrajinska poštanska služba Nova pošta pokrenula je kampanju gašenja reklamnih ploča i ekrana, a taj su potez slijedile i druge tvrtke. Banke i benzinske postaje ugasile su rasvjetu u svojim uredima.
Taktika je logična: Moskva misli da će prisiliti Ukrajinu na predaju. No, Ukrajinci bi radije sjedili u hladnom i mračnom nego pregovarali s Vladimirom Putinom, piše novinarka za Spectator.
Ured predsjednika Zelenskog posljednje ofenzivne ruske poteze pokušava iskoristiti da bi od Zapada dobio još oružja, prvenstveno sustava za protuzračnu obranu. Taj je poziv dijelom urodio plodom – prvi njemački sustav protuzračne obrane IRIS-T stigao je u srijedu u Ukrajinu. Britanija šalje rakete Amraam, sposobne za obaranje krstarećih projektila.
To je nova faza u ratu, koja zahtijeva više vojne obrane i ljudske otpornosti. Ukrajina ima dosta potonjeg: treba joj još oružja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!