Stotinama tankera mogao bi biti zabranjen pristup europskim lukama u sklopu novih napora da se stane na kraj ilegalnoj prodaji ruske sirove nafte koja, strahuju zemlje Zapada, pomaže financirati ruski rat u Ukrajini.
Nakon nekoliko tjedana napetih pregovora, zemlje Europske unije u srijedu su napokon odobrile novi paket sankcija protiv Moskve, jedanaesti u tek nešto više od godinu dana. Ipak, umjesto da uvedu nove restrikcije, u nacrtima dokumenata koje je na uvid dobio Politico stoji da je fokus Bruxellesa sada na zatvaranje rupa u postojećim pravilima, kreiranju ovlasti za sekundarne sankcije i imenovanju kompanija koje se ne pridržavaju pravila.
“Pokušaji da se zaobiđu restriktivne mjere EU-a rezultirali su oštrim porastom nepoštenih praksi od strane plovila koja prenose rusku sirovu naftu i derivate,” piše u tekstu odluke Vijeća.
Dužnosnici su zabrinuti oko takozvane “flote iz sjene” – stotina zastarjelih tankera koji prenose rusku naftu, potencijalno kupljenu po cijenama iznad 60 dolara po barelu, koju su nametnule zemlje članice G7.
Mnoga plovila, koja su najčešće u vlasništvu netransparentne mreže fiktivnih kompanija (od kojih su mnoge navodno povezane s Grčkom), gase svoje navigacijske sustave kako bi sakrila činjenicu da pristaju u ruskim lukama ili uzimaju gorivo od drugih tankera u moru kako bi prikrila njihovo podrijetlo.
Mjere koje predlaže Europska komisija, a s kojima su se složile zemlje članice, zabranit će plovilima osumnjičenima za ovakve prakse da pristaju u lukama Europske unije “bez obzira na to gdje su registrirana.” Tankeri će također morati obavijestiti odgovorna tijela ako planiraju transfer goriva s jednog broda na drugi “najmanje 48 sati unaprijed” u točno određenim geografskim područjima.
Direktor za proučavanje globalnog tržišta pri S&P-u, Bryon McKinney kaže da ovaj paket sankcija “donosi moguće izazove i dodatne pritiske za kompanije što se tiče držanja pravila, no moje mišljenje je da je on ipak poprilično razvodnjen.”
“Konzervativne” analize S&P-a procjenjuju da je ukupno 167 tankera bilo umiješano u transfere s broda na broda s ruskim plovilima i kasnije pristalo u neku od luka u Europskoj uniji.
Zemlje s velikim pomorskim industrijama poput Grčke, Cipra i Malte u početku su izrazile dvojbe oko planova za zabranu ovih praksi, a spekulira se da su tako pokušale zaštititi vlastite kompanije za prijevoz.
“Novi paket je dobar, no je li radikalan? Vjerojatno ne,” rekla je Maria Shagina, viša istraživačica sankcija pri Međunarodnom institutu za strateške studije. “Moguće je da EU može učiniti više kako bi nanio bol Rusiji, no sada smo na točki zamora – Grčka i Mađarska prepucavaju se oko javnog popisa kompanija, a izazovno je koaliciju održati na okupu.”
“Imate geografski rascjep između Poljaka i baltičkih zemalja – koje žele potpuno embargo – i zemalja poput Njemačke ili Francuske koje se brinu da sankcije ne bi više boli nanijele njima nego onima kojima su namijenjene,” rekla je.
Rusija je posljednjih mjeseci pojačala izvoz nafte zemljama poput Indije, Kine i Pakistana, a podaci pokazuju da EU uvozi gorivo rafinirano od sirovina upravo iz tih azijskih država.
U Indiju je samo u travnju došlo do ogromnog porasta uvoza sirove nafte iz Rusije – od oko milijun barela mjesečno do čak 65 milijuna barela. Istovremeno izvoz dizela u EU iz Indije udeseterostručio se, a transport avionskog goriva porastao je za preko 250 posto.
Ipak, ovo ne krši međunarodne sankcije, budući da su zemlje članice G7 željele ograničiti rusku zaradu, a istovremeno ne destabilizirati globalna tržišta naftom.
U svibnju je Međunarodna energetska agencija izvijestila da je obujam transporta ruske sirove nafte porastao na najviše razine od početka invazije na Ukrajinu, od nekih 50.000 barela dnevno do 8.3 milijuna barela dnevno, usprkos kontroli cijena.
“Moguće je da Rusija povećava obujam kako bi nadoknadila izgubljenu zaradu,” pisalo je u analizi tržišta u izvješću energetske agencije.
Suradnik pri Institutu za istraživanje vanjske politike Maximillian Hess, međutim, kaže da ograničenje cijene nafte donosi rezultate.
“Kapacitet ruske države i ruske političke ekonomije zaista se mijenja nagore. Rusija osjeća bol. Ne može ulagati u svoju budućnost i jedva se drži na životu,” rekao je on.
Usprkos povećanom izvozu nafte, zarada od fosilnih goriva za rusku državu u svibnju ove godine bila je nekih 36 posto niža nego prošle godine, što je zemlju natjeralo da pokuša smanjiti tu razliku kako bi nastavila povećavati financiranje svojih oružanih snaga.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare