Zašto Putin ne želi završiti svoj rat protiv Zapada?

Rusko narušavanje zračnog prostora NATO-a uslijedilo je nakon višotjednih zračnih napada na Ukrajinu, u kojima su poginule desetine civila, oštećene zgrade u kojima su smještena predstavništva EU-a i Velike Britanije te je prvi put pogođena jedna vladina zgrada u središtu Kijeva.

Daleko od toga da je spreman pristati na mirovni sporazum s Ukrajinom pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Putin je svoju političku budućnost vezao uz trajni sukob sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

"Putin je ratni predsjednik," rekao je Nikolaj Petrov, viši analitičar londonskog Centra za nove euroazijske strategije. "Nije mu u interesu završiti ga."

Prekid rata nosi rizike

Kako je stvorio imidž ratnog vođe, povratak u ulogu predsjednika u miru značio bi svojevrsnu degradaciju.

"Bez obzira na okolnosti, on se te uloge ne može odreći", dodao je Petrov.

Dok se ruski napad na Ukrajinu približava četvrtoj godini, Putin možda ima najviše razloga za optimizam još od početnih dana rata, kada je Kremlj vjerovao da će osvojiti zemlju za svega nekoliko dana.

Ukrajinske snage su zbog nedostatka oružja i ljudi oslabljene, dok se Rusija polako probija dublje u zemlju. No napredak je spor i skup. Ruske su snage, prema procjenama, pretrpjele oko milijun žrtava, a rat je teško pogodio gospodarstvo, koje je na rubu recesije.

Politički gledano, prekid rata također nosi rizike.

Kremlj bi zahvaljujući strogoj kontroli medija i interneta vjerojatno mogao većini Rusa prodati mirovni sporazum kao pobjedu. Ali to nije publika oko koje će se Putin najviše brinuti.

"Žele pokazati da NATO ništa ne vrijedi"

Kako je ruska liberalna oporba uništena, sada prijetnju predstavlja mala, ali glasna skupina nacionalista, tvrdi Petrov. A njima je obećao grandioznu pobjedu, ne samo nad Ukrajinom već i nad onim što Kremlj naziva "kolektivnim Zapadom".

"Postoji želja među ekstremnijom strujom u vojno-političkom establišmentu da uništi NATO", kazao je Aleksandar Baunov, bivši ruski diplomat, a sada viši suradnik Carnegie centra za Rusiju i Euroaziju. "Time žele pokazati da NATO ništa ne vrijedi."

Otkako se Putin prošlog mjeseca u Aljasci sastao s Trumpom, koji je taj susret najavljivao kao summit posvećen primirju, Moskva je pojačala hibridne napade na Europu, tvrde vojni analitičari.

Prije 10. rujna, ruski su dronovi više puta ulijetali u poljski zračni prostor s teritorija Bjelorusije, kružili oko gradova i potom se vraćali. U kolovozu se jedan ruski dron srušio stotinjak kilometara jugozapadno od Varšave.

Prema pisanju WELT-a, pet dronova koji su prešli u Poljsku bilo je na izravnoj putanji prema jednoj NATO-ovoj bazi, ali su ih presreli nizozemski borbeni avioni Lockheed Martin F-35.

"Sukob se nastavlja"

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je 8. rujna Finsku da planira napad i zaprijetio da bi svaka agresija mogla bi dovesti do sloma finske državnosti - jednom zauvijek.

Analitičari su primijetili da ta retorika podsjeća na propagandu Kremlja uoči početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

Moskva je također počela premještati ključne industrije, uključujući brodogradnju, prema istoku zemlje, dalje od granice s NATO-om, upozorio je Petrov. Rusija je 12. rujna započela velike vojne vježbe s Bjelorusijom, uključujući i neposredno uz poljsku granicu. Vježbe bi trebale završiti 16. rujna.

"Što god Putin postigao u Ukrajini, sukob sa Zapadom tu neće stati, on će se nastaviti u različitim oblicima", rekao je Petrov za Politico. "I to vojno."

"Takvim potezima kao što je upad u Poljsku, Putin šalje upozorenje Trumpu i europskim čelnicima koji razgovaraju o davanju sigurnosnih jamstava Kijevu nakon mogućeg mirovnog dogovora", naglasio je Kiril Rogov, osnivač think tanka Re:Russia.

"Putin je pokazao da danas može napasti zemlje NATO-a i da one nemaju sustave obrane", pojasnio je Rogov.

Trumpovi kontradiktorni signali o predanosti NATO-u i nespremnost da se drži vlastitih rokova kada je riječ o sankcijama Moskvi daju Putinu sigurnost da može proći nekažnjeno.

"Putinu je ovo "ili sad ili nikad", dodao je Baunov.

"Voli kad su stvari dvosmislene"

Upadi poput onoga u Poljsku osmišljeni su da nagrizu savezničku predanost kolektivnoj obrani, kroz male provokacije kojima se testira spremnost NATO-a na reakciju.

Nada, rekao je Baunov, jest prikazati Savez kao "tigra bez zuba".

Za sada, reakcije iz Washingtona išle su u prilog tim strahovima. Trump je 11. rujna ponovio teze iz Moskve, rekavši novinarima da su se dronovi u Poljskoj mogli naći greškom.

Kremlj je odbacio optužbe da su dronovi bili namjerna provokacija. Rusko ministarstvo obrane poručilo je da nije bilo planova za gađanje ciljeva u Poljskoj.

Bjelorusija, koja je prema poljskim vlastima poslužila kao lansirna točka za dio dronova, objasnila je da je upad mogao biti posljedica elektroničkog ometanja.

"Ovo je tipično Putinovo ispipavanje i trolanje", rekao je Rogov. "On voli da stvari ostanu dvosmislene kako bi se mogle tumačiti i kao namjerne i kao slučajne."