Vladin pregovarački tim sa sindikatima javnih i državnih službi pokušao je pronaći zajednički jezik, no dok jedni tvrde novca nema, a drugi očekuju već ranije sporazumom dogovorene povišice, dogovor je, čini se, teško postići.
O sto dana Vlade, reformama, sindikalnim pregovorima, ali i stanju radničkih prava uoči prvosvibanjske proslave, razgovali smo u petak s gostom Dnevnika u 22, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimirom Severom.
Sever o prvih sto dana Vlade kaže da Vlada ne zna kud bi sama sa sobom.
VEZANE VIJESTI
“Puno ljudi nije zauzelo mjesta koja bi trebala. Bavila se samo svojim unutarnjim pitanjima, i prala je prljavo rublje pred svima nama. Dobar dio vremena potrošili su na međusobne sukobe, a zanimljivo je da su zajednički jezik našli tamo gdje je trebalo lupiti po sindikatima”, smatra Sever.
“Kad je riječ o zaposlenima u javnim službama, postoji odluka Ustavnog suda koja kaže da se za 2016. neka prava koja su bila uskraćena ponovno planiraju. Ova Vlada niti je planirala te novce, a još je krenula s novim zakonom koji će ih uskratiti, bez obzira na odluku Ustavnog suda.”
Sever je rekao da imaju biti pravo oštri s obzirom na ono što je premijer najavio.
“Vrlo brzo su se našli s nama, i on je izrazio svoje opredjeljenje i da će se tako ponašati Vlada, da će imati i susrete sa socijalnim partnerima, da će se njegovi ministiri odazivati na razgovore i da će biti drugačije nego zadnje četiri godine”, kaže Sever i dodaje da je neprestano ponavljao važnost odnosa Vlade sa sindikalistima, kao i kraćenje razdoblja prilagodbe za ujednačavanje plaća žena i muškaraca i slično.
Po onome što je na početku govorio, kaže Sever, “željeli smo vjerovati da će sve krenuti u boljem pravcu i da će on unijeti iskustva vezana uz kanadski model, u kojem se puno razgovara i dogovara.”
“No, sad se pokazalo da to nije tako, nego se Orešković i cijela vlada priklanjaju interesima kapitala. Značajno mu je dodvoriti se ulagačima i agencijama, no sve se počelo odvijati preko leđa radnika, zaposlenih i građana, a to je ta druga strana koja pokazuje orijentiranost prema krupnome kapitalu, a manje prema radnicima i građanima”, rekao je Sever.
O Nacionalnom programu reformi kaže da vjeruje da će neke stvari Vlada ispuniti, jer je to poslano Europskoj komisiji.
“Ono što je iskustvo i bivše Vlade je da Europska komisija stvari koje su napisane u tom dokumentu baca pod nos”, rekao je.
Zašto dva odvojena prosvjeda sindikata?
Na pitanje zašto su sindikati često razjedinjeni u pitanju prosvjeda, kao što će biti i 1.5., kaže da razloga za prosvjede ima.
“Željeli smo vjerovati da će se neke stvari odraditi. Davali smo svoje argumente i na kraju se pokazalo da ništa nije prihvaćeno.”
Kako nije odgovorio, pitanje mu je postavljeno ponovno.
Zašto dvije kolone?
“Sindikati dugi niz godina zajedno organiziraju kolone. No, nismo jer se pokazalo da kad su neke središnjice imale blisku suradnju s jednom ili drugom političkom strankom, to im se obijalo o glavu, i dugo se klone javnih akcija.”
I onda je pitanje postavljeno opet.
Zašto dvije kolone?
“U ovom slučaju Radnička fronta je organizator drugog prosvjeda”, konačno je odgovorio Sever.
“Zajedno s nekim manjim sindikatima. To je razlog zašto nismo skupa, ali niti smo posvađani niti nam smeta. Dobro je da ima više prosvjeda jer će poruka biti više puta poslana”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
