Od prodaje udjela Ine mađarskom MOL-u prošlo je gotovo 13 godina, a u tom su razdoblju zbivanja u i oko hrvatske naftne kompanije često poticala burne reakcije na domaćoj političkoj sceni kako zbog ekonomskih, tako i političkih razloga.
Počelo je prozivanjem Račanove vlade za netrasparentnu prodaju udjela u Ini, nastavilo optužbama protiv bivšeg premijera Sanadera za korupciju, prijetnjama MOL-a da će prodati svoj udjel, nizom neuspješnih runda pregovora o upravljanju Inom, tužbama obje strane arbitražnim sudovima, burnim prosvjedima zbog mogućeg zatvaranja rafinerije u Sisku…
Nastavak tog niza očekuje se u srijedu kada će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučivati o pokretanju ili nepokretanju postupka protiv prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka zbog mogućeg sukoba interesa, nakon što su objavljeni podaci o poslovnom odnosu između njegove supruge i savjetnika MOL-a Josipa Petrovića.
VEZANE VIJESTI
Klub zastupnika SDP-a najavio je, pak, da će danas u saborsku proceduru uputiti Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Karamarku, čime se pokreće postupak njegova opoziva.
Srpanj 2003. – Nakon javnog natječaja u kojemu su u uži izbor ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosneft, koji je odustao od konačne ponude, koalicijska Vlada premijera Ivice Račana prodala je 25 posto plus jednu dionicu Ine MOL-u za 505 milijuna dolara.
Dva ugovora, o kupoprodaji dionica Ine i dioničarski ugovor, po kojemu Uprava i Nadzorni odbor Ine imaju po sedam članova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana, a po dva MOL, potpisao je tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, a u ime MOL-a predsjednik Uprave Zsolt Hernadi.
Prodaja udjela Ine izazvala je burne reakcije oporbe, koja je tvrdila da je proces prodaje proveden netransparentno, dok je ministar Jurčić tvrdio da je “Ina dobila jakog strateškog partnera i tako će postati jaki regionalni igrač.
Studeni 2006. – U javnoj ponudi više od 44.000 građana kupilo je dionice Ine po cijeni od 1.690 kuna za dionicu, što je otprilike 50 posto viša cijena nego u prvoj fazi privatizacije, kada je MOL kupio 25 posto dionica INA-e. Država je u javnoj ponudi na domaćem i stranom tržištu prikupila oko 2,8 milijardi kuna, a dionice Ine uvrštene su na Zagrebačku i Londonsku burzu.
Studeni 2007. – Provedena je prodaja dionica Ine zaposlenicima te tvrtke u kojoj je oko 28.000 radnika kupilo otprilike 628.000 dionica, ili nešto manje od 7 posto ukupnog broja dionica Ine. Prosječna cijena prodaje zaposlenicima Ine bila je 1.366 kuna po dionici, jer su imali pravo na popust u odnosu na cijenu iz javne ponude od 1.690 kuna.
Lipanj 2008. – Premijeri Hrvatske i Mađarske Ivo Sanader i Ferenc Gyurcsany razgovarali su o mogućnosti zamjene dionica Ine i MOL-a. Vlada je, pak, dobila pismo kojim austrijski OMV iskazuje interes za sudjelovanje u daljnjoj privatizaciji Ine.
Listopad 2008. – U javnoj ponudi MOL je po cijeni od 2.800 kuna po dionici kupio 22,15 posto dionica, pa je sa s ranijih 25 posto plus jednu dionicu, stekao ukupno 47,15 posto Ininih dionica. Time je MOL postao najveći dioničar Ine, u kojoj Vlada ima 44,83 posto dionica. OMV nije sudjelovao u nadmetanju u javnoj ponudi.
Siječanj 2009. – Izmijenjen je Ugovor o međusobnim odnosima dioničara, prema kojemu je broj članova NO-a Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada, dok Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave.
Vlada i MOL potpisali su i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom.
Prosinac 2009. – Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.
Svibanj 2010. – Na zahtjev zastupnika SDP-a Sabor je osnovao Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine koje je trebalo utvrditi činjenice oko sklapanja dopunjenog ugovora između Ine i MOL-a iz 2009., ocijenivši taj i Vladin posao oko ugovora o plinskom poslovanju nedovoljno transparentnim i upitnim po nacionalne interese.
Listopad 2010. – Nakon šest mjeseci rada Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine završilo je istragu, ali bez ijedne usuglašene točke između vladajuće stranke i oporbe. U tih šest mjeseci pred povjerenstvom su svoja stajališta, među inima, iznijeli bivši premijer Ivo Sanader, članovi Vlade Ivan Šuker i Damir Polančec, kao i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
Vlada je objavila Glavni ugovor o plinskom poslovanju, sklopljen u siječnju 2009., i Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, sklopljen u prosincu 2009. Tekstovi tih ugovora objavljeni su nakon što je Vlada skinula oznaku tajnosti s ta dva dokumenta.
Prosinac 2010. – MOL je objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici, što je cijena po kojoj je MOL kupovao Inine dionice u javnoj ponudi iz 2008. Ta je ponuda bila upućena za oko 8 posto, koje su imali institucionalni i privatni investitori. U toj je ponudi MOL stekao samo 0,10 posto od ukupnog broja Ininih dionica, pa mu je udjel porastao na 47,26 posto dionica Ine.
Ožujak 2011. – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) privremeno je obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje dionicama Ine od strane inozemnih investitora te je, u cilju transparentnosti trgovanja i zaštite ulagača, od nadležnih stranih regulatora zatražila relevantne podatke.
Hanfa je podnijela prijavu Državnom odvjetništvu (DORH) na temelju sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem, odnosno manipulacijom. DORH je pokrenuo istragu o spornoj kupovini dionica Ine od strane investitora u Slovačkoj, Mađarskoj i Cipru.
Svibanj 2011. – MOL je objavio je da je 1,6 posto dionica Ine predmet opcijskog sporazuma zaključenog od strane Mola, da je preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili na Zagrebačkoj burzi stekao ukupno 0,21 posto dionica Ine, te da na skrbničkim i podskrbničkim računima drži ukupno 47,47 posto Ininih dionica.
Hanfa je, pak, izvijestila da je protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji podnijela kaznenu prijavu DORH-u zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem i prijevare u gospodarskom poslovanju.
Lipanj 2011. – USKOK je potvrdio da je protiv Sanadera otvorena istraga zbog sumnje da je zloporabio položaj i ovlasti te primio mito od 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.
Lipanj 2011. – DORH je zatražio ispitivanje Hernadija jer ga se sumnjiči da je Sanaderu dao mito kako bi MOL-u osigurao preuzimanje nadzora nad Inom. To je mađarsko tužiteljstvo odbilo s obrazloženjem da se radi o zaštiti mađarskih nacionalnih interesa, da ga ne mogu ispitati “jer bi prenošenje podataka ugrozilo sigurnost Mađarske”.
Vlada Jadranke Kosor dala je suglasnost za vođenje pregovora s MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine te je odredila svoje izaslanstvo za vođenje pregovora sa MOL-om.
Srpanj 2011. – Mađarska vlada neće prihvatiti nikakve promjene postojećeg sporazuma između MOL-a i Ine, kazao je mađarski premijer Viktor Orban. Na pitanje novinara o optužbama o podmićivanju od strane Hernadija, Orban je rekao da Mađarska to ne smatra međudržavnim pitanjem i da te optužbe spadaju u nadležnost pravosudnih organa.
Prosinac 2011. – Protiv bivšeg premijera Sanadera izdan je nalog za uhićenje zbog istrage u pet slučajeva u kojima ga se sumnjiči za korupciju i zloupotrebu položaja, među ostalim i za primanje mita od MOL-a. USKOK je ponovo zatražio ispitivanje Hernadija, no nije dobio nikakav odgovor iz Mađarske.
Siječanj 2012. – Mađarsko državno tužiteljstvo obustavilo je istragu o navodnom podmićivanju u slučaju djelomičnog preuzimanja Ine od strane MOL-a. Glavni tužitelj Imre Keresztes rekao je da istragom nije pronađeno ništa što bi upućivalo na kriminalnu aktivnost.
Keresztes u priopćenju piše kako je DORH optužio dvije tvrtke registrirane na Cipru da su podmitile Sanadera s 10 milijuna eura kako bi olakšao MOL-ovo preuzimanje INA-e. Mađarski su istražitelji počeli istragu 14. srpnja 2011. i otkrili da dvije ciparske tvrtke, koje su navodno prenijela novac od mita, nisu u MOL-ovoj interesnoj sferi nego da pripadaju jednom velikom ruskom investitoru.
USKOK je, pak, priopćio da odluka mađarskog tužiteljstva nema nikakvog utjecaja na postupak koji se u Hrvatskoj vodi protiv Hernadija te da je istraga protiv njega i dalje otvorena.
Prosinac 2012. – Bivši premijer Sanader proglašen je krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo banke i uzimanje mita u slučaju Ina-MOL te je nepravomoćnom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora.
Zbog uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke sredinom 90-ih, Sanader je dobio tri i pol godine zatvora, a sedam i pol godina dosuđeno mu je zbog uzimanja mita od čelnika MOL-a. Sud je utvrdio da je Sanader primio pet milijuna eura od čelnika MOL-a, iako je USKOK u optužnici tvrdio da je taj iznos dvostruko veći.
Kolovoz 2013. – Vlada, nezadovoljna upravljanjem u Ini, imenuje pregovarački tim na čelu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom i članom Mladenom Pejnovićem, ravnateljem Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).
U okviru za pregovore navodi se kako je ukupna proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj od 2009. do 2012. pala za 14,2 posto, dok je prodaja derivata na hrvatskom tržištu pala za 24 posto, a na okolnim tržištima za 22 posto.
Upozorava se i na pad prerade u rafinerijama Ine, na pad investicija s oko 3,1 milijarde kuna u 2009. na 1,28 milijardi kuna prošle godine, itd. Posebno se zabrinjavajućim ocjenjuju prošlogodišnji rezultati poslovanja: 62 posto manja ukupna dobit, 17 posto niža realizacija kapitalnih investicija, 35 posto niža proizvodnja nafte i plina, 30 posto veći uvoz sirovina/naftnih derivata i 29 posto veći uvoz prirodnog plina…
Rujan 2013. – Započeli su pregovori između predstavnika Vlade i MOL-a o Ini. Nakon prvog sastanka, rečeno je da su obje strane u pregovorima usuglasile tijek i način odvijanja pregovora te je načelno dogovoreno da će se nalaziti jednom mjesečno.
Dogovoreno je da će pregovorima biti obuhvaćena budućnost korporativnog upravljanja, kontrole troškova, investicija i raspodjela dobiti, istraživanja, razvoja i proizvodnje ugljikovodika, nabave i prerada nafte i proizvodnje naftnih derivata, veleprodaje naftnih derivata, maloprodaje naftnih derivata te plinsko poslovanje.
Listopad 2013. – Protiv predsjednika uprave MOL-a Hernadija raspisani su crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog. MOL je, pak, priopćio da raspisivanjem Interpolove tjeralice i EUN-a za predsjednikom uprave MOL-a hrvatske vlasti krše zakon Europske unije te je najavio da će se protiv tih zahtjeva boriti svim zakonitim sredstvima.
Mađarska je vlada od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica. Poručila je i da smatra da slučaj Ina-MOL više nije isključivo pitanje poslovnih nesuglasica između vlasnika, nego se radi o “sumnjivim i nezakonitim postupcima”.
Studeni 2013. – Mađarski MOL ovlastio je svoj Odbor izvršnih direktora da započne s pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini. “Uprava MOL-a ovlastila je Odbor izvršnih direktora za zaključenje takvog dogovora s Vladom RH koji bi vodio ka stvaranju vrijednosti provedbom Inine razvojne strategije. Istovremeno je Odbor izvršnih direktora ovlašten i da započne s pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini kako bi se maksimalizirala vrijednost te investicije”, izvijestili su iz MOL-a.
To je priopćenje uslijedilo samo nekoliko sati po završetku 2. kruga pregovora u Zagrebu, koji nije donio značajnijih pomaka.
MOL je zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
U priopćenju je naveo da to čini kao “davni strateški partner hrvatske Vlade” i veliki ulagač u Hrvatsku, to čini “radi pokretanja pravne procedure za ostvarivanje svojih prava”, iako ostaje “otvoren i za pregovore o sporu” s hrvatskom stranom.
Prosinac 2013. – Protiv Hernadija je privatnu tužbu pred sudom u Budimpešti podnijela Ilona Banhegyi, nekadašnja voditeljica Molove pravne službe, u kojoj ga optužuje za “neprimjereno i nezakonito ponašanje” u vezi s Molovom akvizicijom upravljačkih prava u Ini, zbog čega su dionice MOL-a izgubile na vrijednosti.
Kako je sadržaj mađarske tužbe na račun Hernadija identičan onoj koju je podigla Hrvatska, razvile su se špekulacije da bi eventualnu presudu mađarskog suda o Hernadijevoj nevinosti morali prihvatiti sudovi u Europskoj uniji, čime bi se automatski poništili uhidbeni nalozi izdani prema Hernadiju.
Špekulacije su se pokazale utemeljenima. U svibnju 2014. sud u Budimpešti je nepravomoćnom presudom odbacio tužbu Ilone Banhegy protiv Hernadija, a njegov je odvjetnik kazao da bi ova odluka, kad postane pravomoćna, mogla prisiliti vlasti u Hrvatskoj da odbace optužnicu protiv Hernadija za korupciju.
Siječanj 2014. – Vladini i MOL-ovi pregovarači su 3. rundu pregovora ocijenili puno kooperativnijom nego prijašnje, a razgovaralo se o istraživanju i proizvodnji.
Dan nakon toga Ministarstvo gospodarstva objavilo je da je Hrvatska protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme mandata Ive Sanadera.
Hernadi je podnio ustavnu tužbu protiv Hrvatske koja je protiv njega ujesan raspisala europski uhidbeni nalog (EUN) i Interpolovu tjeralicu. Hernadi se žalio na kršenje svojih ljudskih prava, jer je niži sud zaključio da nalog za uhićenjem može pobijati tek kada bude u pritvoru.
Na zahtjev Uskoka zagrebački Županijski sud Hernadiju je istražni zatvor odredio krajem rujna 2013. Istraga protiv Hernadija prekinuta je u prosincu 2012. i ponovno pokrenuta nakon ulaska u EU.
Veljača 2014. – Mađarski mediji pišu da MOL pregovara s ruskim kompanijama o prodaji svojih dionica u Ini, dok je Ina zaprimila dopis MOL-a kojim se traži suradnja Uprave Ine u organizaciji ‘data rooma’, kao dio standardnog procesa dubinskog snimanja tvrtke, povezanog s pripremom moguće prodaje udjela u Ini putem imenovanih savjetnika.
Ožujak 2014. – Ministar Vrdoljak kazao je da je hrvatska strana razgovarala s predstavnicima Rosnefta i Gazpromnjefta, a jedna od tema bila je i moguća prodaja udjela Ine.
Uskok je podignuo optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti da je bivšem premijeru Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini.
Svibanj 2014. – Vladini i MOL-ovi pregovarači izvijestili su šturo nakon 4. runde pregovora o Ini da žele ubrzati pregovore.
Ministar Vrdoljak predstavio je analizu Vladinih konzultanata, koja pokazuje da je Hrvatska izgubila nekoliko milijardi dolara jer nisu ostvareni poslovni ciljevi Ine definirani 2003. i 2009. godine. Studija američke konzultantske tvrtke AT&Karney te Oil & Gas Consultinga pokazala je da je MOL nakon preuzimanja Ine hrvatsku stranu nepridržavanjem dogovora oštetio za 6,2 milijarde dolara.
Lipanj 2014. – Vrhovni sud donio je pravomoćnu presudu protiv Sanadera zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ i primanja mita od mađarskog MOL-a. Taj je sud, nakon žalbenog postupka, potvrdio prvu presudu bivšem premijeru u slučajevima Hypo i Ina-MOL, umanjivši mu kaznu s 10 na 8,5 godina zatvora.
Zagrebački Županijski sud potvrdio je, pak, optužnicu protiv Hernadija kojega se tereti da je podmitio Sanadera kako bi MOL-u osigurao većinska upravljačka prava u Ini.
Srpanj 2014. – Premijer Zoran Milanović razgovarao je u Zagrebu s čelnicima ruskog Gazproma o energetskoj politici Hrvatske, pri čemu su Južni tok i Ina u razgovorima dotaknuti bez bitnih zaključaka.
Domaći mediji pišu, pak, da je MOL definitivno odlučio prodati svoj udio u Ini, a jedini zainteresirani za kupnju je ruski Gazprom.
Ministar Vrdoljak poručuje da Hrvatska želi ispregovarati zajam za otkup Ininih dionica od MOL-a i tako riješiti nesporazume oko domaće naftne kompanije.
Peta runda pregovora Vlade i MOL-a završila je bez rezultata, a novi prijepor izbio je nakon što su mediji objavili transkript te pregovaračke runde iz kojega je, među ostalim, vidljivo da je hrvatska pregovaračka pozicija potpuno jasna: da je model upravljanja Inom posljedica koruptivnog djela – temeljem pravomoćne sudske presude Sanaderu – a smatra neprihvatljivim i novi model upravljanja Inom, koji je predložio NO kompanije.
MOL je, pak, voljan pregovarati o promjenama međudioničarskog ugovora, ali ne i priznati njegovu ništavnost te želi zadržati poziciju strateškog upravljanja u Ini, proizlazi iz transkripata.
Kolovoz 2014. – Ministar Vrdoljak izjavio kako “možemo biti zadovoljni kako je proteklo prvo ročište” pred arbitražnim vijećem Međunarodne gospodarske komore u Parizu u povodu tužbe koju je protiv MOL-a podnijela hrvatska Vlada tražeći da se dionički ugovor s MOL-om o Ini iz 2009. godine proglasi ništetnim.
Hrvatski pravni tim iznio je argumente o tome da je ugovor s MOL-om o upravljačkim pravima u Ini i plinskom poslovanju nezakonit. Najjači argument za to je pravomoćna presuda Sanaderu za uzimanje mita od predsjednika uprave MOL-a Hernadija, nakon čega su upravljačka prava prepuštena MOL-u.
Rujan 2014. – Vlada i MOL objavili su zajedničku izjavu prema kojoj MOL mora postupati u najboljim poslovnim interesima Ine, a u slučaju prodaje svog dioničkog udjela mora osigurati da kupac preuzme sve obveze MOL-a, kao i moguće posljedice presude Arbitražnog suda.
U toj izjavi navodi se da je Arbitražni sud naložio da MOL u ostvarivanju svojih raznih prava, uključujući ona koja se odnose na njihove dionice u Ini, mora osigurati da u svakom trenutku postupa u najboljim poslovnim interesima Ine.
Listopad 2014. – MOL je objavio da se prilagođava višku rafinerijskih kapaciteta u Europi, pozivajući Inu da konsolidira rafinerijske kapacitete u Rijeci. MOL je već preuredio rafineriju u talijanskoj Mantovi u logističko središte, a Ina bi umjesto dvije rafinerije, koje uzrokuju gubitke, trebala konsolidirati kapacitete u jednoj od njih, poručio je MOL.
Nakon što je objavljena interna Inina analiza prema kojoj rafinerija u Sisku ne stvara gubitke, iz MOL-a su se oglasili izjavom u kojoj sisačku rafineriju uspoređuju s neuspješnim sportašem ambicioznih roditelja.
Sindikat INAŠ poručio da je najava gašenja Inine sisačke rafinerije suprotna obvezama koje je MOL preuzeo dioničarskim ugovorom o strateškom partnerstvu prilikom kupnje prvog paketa dionica.
Ministar Vrdoljak izvijestio da će SAD prijateljski posredovati u sporu Ine i MOL-a te najavio da će Vladi predložiti donošenje odluke o mogućem sadržaju medijacije i konkretnim uvjetima pod kojima je Hrvatska spremna ući u taj proces.
Premijer Milanović izjavio je da se država neće zaduživati za tri milijarde eura da bi kupila dionice Ine od MOL-a, istaknuvši da mađarska kompanija sa svojim udjelom može slobodno raspolagati, a da državni udjel u Ini neće biti prodavan.
Studeni 2014. – Hrvatska se sprema i za opciju otkupa MOL-ovog udjela u Ini u slučaju da propadnu pregovori o zajedničkom upravljanju INA-om, kazao je ministar Vrdoljak.
MOL je, pak, poručio da će rado prodati svoj udjel u Ini, ako se ne uspije složiti s Vladom o dva ključna načela, kazao je financijski direktor MOL-a Jozsef Simola, dok agencija Bloomberg piše da je za kupnju Ine zainteresirana američka Klesch grupa.
Vlada je donijela odluku o posredovanju u rješavanju spora Vlade i MOL-a o upravljanju Inom i dala suglasnost ministru Vrdoljaku za odabir medijatora, koji bi trebao pomoći Vladinim i MOL-ovim pregovaračima u pronalaženju rješenja za Inu.
“Konsenzus oko budućnosti naftne kompanije Ine u interesu je i Hrvatske i Mađarske, kao i čitave regije”, kazao je posebni američki izaslanik za energetiku Amos Hochstein, ocjenivši da su Mađarska i Hrvatska “prirodni saveznici”, posebice u području energetske sigurnosti te da ne bi trebalo dozvoliti da pitanja vezana uz Inu imaju utjecaja na njihovu suradnju.
MOL je od Uprave Ine zatražio da sazove izvanrednu skupštinu dioničara Ine, na kojoj bi se odlučivalo o njegovom prijedlogu za isplatom izvanredne dividende u iznosu od 2 milijarde kuna. U obrazloženju se kaže da je MOL spasio Inu od stečaja, financijske je stabiliziralo i pretvorio u profitabilnu kompaniju sa značajnim investicijskim potencijalom.
Za MOL-ov zahtjev za isplatom dividende iz zadržane dobiti Ine zbog oduzimanje koncesija za istraživanje na dva istražna područja, ministar Vrdoljak rekao je kako bi to bilo štetno. Podsjetio je kako je arbitražni sud u kolovozu rekao da bilo kakva isplata dividende ne smije biti na štetu tvrtke, a s predloženom bi se isplatom smanjio investicijski potencijal Ine.
Prosinac 2014. – Prizivni sud u Budimpešti potvrdio je, uz manje izmjene, oslobađajuću presudu predsjedniku Uprave MOL-a Hernadiju u vezi tužbe za međunarodnu korupciju i druge kriminalne radnje. MOL-ova dioničarka i bivša zaposlenica tužila je Hernadija za financijsku štetu, tvrdeći da je izgubila 78.500 eura zbog pada cijene dionice MOL-a nakon objave optužbe da je Hernadi podmitio Sanadera radi stjecanja upravljačkih prava u Ini.
Ministar Vrdoljak “totalnom izmišljotinom i laži” nazvao je napise u jednom dnevnom listu da je u arbitražnom postupku u Washingtonu mađarski “MOL dobio prvu pravnu bitku” te da su “u prvoj rundi američki arbitri odbili hrvatske prigovore”. Izjavio je i kako se u hrvatskim medijima iznosi niz laži u vezi spora Vlade i MOL-a.
Siječanj 2015. – Kapaciteti Ininih rafinerija uvelike nadmašuju potražnju u Hrvatskoj i smanjuju profitabilnost MOL-ovog rafinerijskog poslovanja, istaknuo je glavni izvršni direktor MOL Joszef Molnar. “Ne uspijemo li postići dogovor, razmotrit ćemo mogućnost prodaje. Već smo uspostaviti data room, u kojem se nalazi više potencijalnih kupaca”, kazao je Molnar austrijskim medijima.
Stožer za obranu Rafinerije nafte Sisak poručio je da je ogorčen izjavama Molnara o neprofitabilnosti sisačke rafinerije i da će u slučaju potrebe poduzeti i energičnije industrijske akcije.
Ministarstvo gospodarstva poručilo je, pak, da se odmah mora dogovoriti modernizacija riječke rafinerije i nastaviti s preradom domaće nafte u sisačkoj rafineriji.
Ministar Vrdoljak izjavio je kako nema odluke Uprave Ine o gašenju Rafinerije nafte Sisak te naglasio da je Vladin manevarski prostor u pregovorima s MOL-om, kao i utjecaj na poslovne odluke u Ini, bitno sužen zbog koruptivnog ugovora koji je bivši premijer Ivo Sanader sklopio s MOL-om.
Premijer Milanović istaknuo je važnost sisačke Rafinerije za Hrvatsku i naglasio da će Vlada podržati zadržavanje radnih mjesta te nastojati postići da MOL što više ulaže u modernizaciju rafinerijskih kapaciteta u Hrvatskoj. Kazao je kako razumije poslovni interes MOL-a da zatvori proizvodnju u Hrvatskoj ali, poručio je, Vlada će se tome suprotstavljati političkim pritiskom.
Veljača 2015. – Iz Ine su izvijestili da je MOL obustavio svoj zahtjev za sazivanje izvanredne skupštine Ine s prijedlogom izvanredne isplate dividende u visini od 2 milijarde kuna. Kao razlog MOL je naveo padajuće cijene nafte koje bi mogle negativno utjecati na poslovanje Ine.
Ministar Vrdoljak ocijenio je da je MOL time pokazao odgovornost te da taj potez pokazuje da postoje naznake prema kojima MOL želi postati odgovoran partner.
Hernadi je, pak, u razgovoru za Euromoney poručio da MOL planira u 2015. proširiti maloprodajnu mrežu, a mogao bi početi i s gradnjom koking postrojenja u Rijeci bude li postignut dogovor o restrukturiranju rafinerijske imovine u Hrvatskoj.
Travanj 2015. – Nadzorni odbor Ine ponovno je imenovao Zoltána Áldotta za predsjednika Uprave, te Niku Dalića, Gábora Horvátha, Ivana Krešića, Davora Mayera i Pétera Rataticsa za članove Uprave Ine do 31. ožujka 2016. godine. Sjednica je bila burna, a dvoje hrvatskih članova Nadzornog odbora su je napustili jer su bili protiv mađarskog prijedloga o imenovanju uprave na samo godinu dana.
Ministar Vrdoljak izjavio je da je poruka odluke Nadzornog odbora Ine o imenovanju Uprave na jednu, a ne na četiri godine, ta da će se MOL lako dogovoriti s HDZ-om za godinu dana, kao što se već jednom dogovorio, dok je MOL poručio da je reizbor na godinu dana u najboljem interesu kompanije.
Svibanj 2015. – Hrvatska će ponuditi mađarskoj energetskoj grupi MOL novi dioničarski ugovor za Inu, najavio je ministar Vrdoljak. “Pripremili smo prijedlog novog dioničarskog ugovora”, kazao je Vrdoljak, dodajući da će prijedlog biti poslan MOL-u “vrlo skoro”.
Srpanj 2015. – Ustavni sud ukinuo je pravomoćnu presudu Ivi Sanaderu kojom je osuđen na 8,5 godina zatvora zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od mađarskog MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.
U priopćenju je Ustavni sud naveo da se u njihovoj odluci ne ispituje je li podnositelj kriv za ratno profiterstvo i primanje mita za koja je pravomoćno osuđen, jer “Ustavni sud Republike Hrvatske za to nije nadležan”.
Prosinac 2015. – Više od 200 radnika Rafinerije nafte Sisak spontano se okupilo ispred upravne zgrade rafinerije na prosvjedu zbog toga što su 72 radnika u proizvodnji dobili otkaze, a sa skupa su poručili političarima da MOL gasi rafineriju dok oni raspravljaju o podjeli funkcija. U vrijeme dok sve rafinerije u svijetu vrlo dobro rade i ostvaruju profit, jedino mi imamo problema i žele nas ugasiti. Sada je jasan cilj MOL-a i Ininih mađarona, isticali su prosvjednici.
Travanj 2016. – Premijer Tihomir Orešković izjavio je u Saboru kako će Vlada pričekati završetak arbitražnog postupka oko Ine, što očekuje u jesen, i nakon toga nastaviti pregovore s MOL-om.
Orešković je to kazao odgovarajući na pitanje zastupnika HNS-a Ivana Vrdoljaka kada će Vlada iznijeti okvir za pregovore s MOL-om i tko će ih voditi.
Vrdoljak je stanje u Ini ocijenio katastrofalnim, s obzirom da se u riječku rafineriju ne investira, da je u poslovni plan za ovu godinu ponovo ušlo zatvaranje rafinerije u Sisku te “želju MOL-a da Inu pretvori u svoju podružnicu i mrežu benzinskih postaja bez ikakve perspektive investiranja”.
Orešković je uzvratio kako je svima jasno da je Ina tvrtka od nacionalnog interesa i poručio da će Vlada učiniti sve da zaštiti interese Hrvatske. Naglasio je nužnost stabilnosti u Ini zbog čega je, kaže, Vlada na godinu dana produljila mandat članovima Uprave.
Odnose s MOL-om Orešković je nazvao vrlo kompliciranima. “Tu su veliki interesi Hrvatske i MOL-a i druge povezane teme. Vlada konkretno ima tim koji razmatra moguće scenarije koji će na kraju biti u najboljem interesu Hrvatske. U pravi čas ćemo sjesti i početi pregovore s MOL-om”, kazao je premijer.
Svibanj 2016. – Nacional je objavio ugovor između tvrtke “Peritus Savjetovanje” MOL-ovog savjetnika Josipa Petrovića i tvrtke “Drimia”, u vlasništvu Ane Šarić iz kojega se vidi da je od 1. veljače 2013. do 31. siječnja 2015. “Drimia” primala 2500 eura mjesečno da za Petrovića prati stanje na energetskom tržištu.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak izjavio je da “mora postojati politička odgovornost” prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, ako se ustanovi da su točni dokumenti po kojima je lobist mađarskog MOL-a Petrović plaćao usluge savjetovanja tvrtki u vlasništvu Karamarkove supruge.
Tomislav Karamarko uputio je zahtjev Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da detaljno istraži slučaj vezan uz suradnju tvrtke njegove supruge s lobistom MOL-a Petrovićem, istaknuvši kako je tijekom cijele svoje karijere uvijek strogo odvajao privatno i poslovno, posebno kad je riječ o osjetljivim pitanjima od nacionalnog interesa.
Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković drži kako za sada objavljeni podaci o poslovnom odnosu između supruge potpredsjednika Vlade Karamarka i njegovog prijatelja Petrovića ne upućuju na to da je došlo do povrede zakona, ali ukazuju na “postojanje određene interesne povezanosti” zbog koje je Karamarko “dužan otkloniti svaku sumnju u sukob interesa”.
Kako iz HDZ-a poručuju da bi trebalo prekinuti arbitražne postupke i početi pregovore s MOL-om, ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je da je najnovije zaoštravanje odnosa na relaciji Most – HDZ zbog spora oko Ine i Mola rezultat brojnih interesa koji nastoje destabilizirati situaciju tijekom arbitražnog postupka koji se primiče kraju, kao i neartikuliranih izjava koji dolaze iz različitih izvora.
Panenić je istaknuo i da se na arbitražnom postupku jasno pobijaju odluke koje su donosili neki naši bivši dužnosnici u prošlosti.
Premijer Tihomir Orešković najavio je da će osobno formirati i voditi pregovarački tim s MOL-om, a pregovore će početi i prije završetka arbitraža iz kojih Hrvatska, potvrdio je, neće izaći.
MOL je pozdravio izjave premijera Oreškovića ističući kako mu je oduvijek prioritet postizanje sporazuma s Vladom oko Ine.
18. svibnja 2016. – Klub zastupnika SDP-a uputit će u saborsku proceduru Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Karamarku, čime se pokreće postupak njegova opoziva.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijet će na sjednici odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka protiv prvog potpredsjednika Vlade Karamarka zbog mogućeg sukoba interesa, nakon što su objavljeni podaci o poslovnom odnosu između Karamarkove supruge i Josipa Petrovića, savjetnika MOL-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
