Ministar financija Zdravko Marić trebao bi predstaviti proračun na sjednici Vlade 8. prosinca, a čini se da će ga brusiti do zadnjeg trenutka.
Marić je odlučan da zadrži manjak na maksimalno 6,9 milijardi kuna, što je do dva posto BDP-a, ali to neće biti moguće bez dogovora sa sindikatima zaposlenika u državnim i javnim službama koji su najveći izazov u nastojanju da se rashodi zadrže na jednakoj razini kao i lani.
Dva su zadana iznosa – prihodi proračuna i deficit koji se zbog europskih ograničenja mora držati pod kontrolom.
Rebalans pokazuje povećanje prihoda proračuna za 1,5 milijardi kuna, na otprilike 116,3 milijarde kuna u ovoj godini, ali primjenom porezne reforme proračun će ostati bez otprilike dvije milijarde kuna, ali će se zbog povećane potrošnje i rasta BDP-a u njega vratiti između 600 milijuna i milijardu kuna.
VEZANE VIJESTI
Neto efekt je manjak od milijardu kuna na prihodovnoj strani koju Marić mora ukalkulirati u svoje izračune.
Rashodovna strana bit će puno veći izazov. Marić je već istaknuo da neće biti rezanja mase plaća i mirovina. Naprotiv, mora osigurati dodatnih 600 milijuna kuna za dvije indeksacije odnosno za prilagodbu mirovina trendovima na tržištu. Izazov su pregovori sa sindikatima zaposlenika u državnim i javnim službama koji se odvijaju pet do dvanaest, piše Večernji list.
Danas počinju razgovori o povišici plaća za šest posto koja se odgađa već šest godina zaredom. Pojedini sindikati već su instruirali članove da podižu tužbe protiv države kako bi izborili svoja prava.
Resorni ministar Tomislav Ćorić u teškoj je situaciji jer mora izboriti kompromis od sindikata koji nemaju strpljenja čekati i sedmu godinu na svoju povišicu, ali ovaj put Vlada neće ići đonom prema svojim zaposlenicima već će pokušati izboriti tzv. win-win rješenje. Nema prostora za povišicu “tešku” 1,8 milijardi kuna, ali djelomično rješenje moglo bi se naći.
Idući tjedan ostavljen je za razgovor o isplati božićnice koja nosi troškove od 300 milijuna kuna. To bi bilo dovoljno novca za apetite ministra obrane Damira Krstičevića koji želi zaustaviti trend smanjivanja vojnog proračuna, a argument mu je financiranje NATO-a koje bi se u budućnosti moglo znatno povećati izdvajanjem za vojne potrebe. Neizvjesno je i koliko će se tražiti za zdravstveni sustav koji, nije tajna, ima dubioza.
