U Temi dana gost je bio veleposlanik Ruske federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov.
Ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagiralo nakon posjeta predsjednika hrvatske Vlade Ukrajini. Što je bio razlog te reakciije?
VEZANE VIJESTI
Prije svega zamolio bih gledatelje da malo mirnije gledaju tu izjavu. Ja bih bio loš diplomat i loš profesionalac, kad bih komentirao izjave gospodina predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Duboko ga poštujem, smatram ga velikim stručnjakom. Prije svega, Plenković je izrazio poziciju Europske unije glede Krima i Donbasa, ali moram naznačiti da postoji najmanje 10 država unutar EU koje ne naglašavaju okupaciju Krima i Donbasa. Posjet je došao u važnom datumu, kad se obilježavala treća godišnjica antiustavnog udara, kad je bio nasilno svrgnut predsjednik Ukrajine. Zašto nas smatraju okupantima? Ako Plenković govori o mirnoj okupaciji, onda Ukrajina nije okupirala Donbas. Rusija nikad nije uvela svoju vojsku u Donbas. Da je to bilo, onda bi nas već davno SAD i NATO optužili za miješanje u unutarnje poslove u Ukrajini. Ukrajina nije okupirana, Rusija se ne miješa. Ovo je rezultat radikalne politike, zato što su 10 posto stanovništva u Donbasu Rusi. Donbas je ulazio u Rusiju. Lenjin je poklonio Donbas Ukrajini. Mi smo to, za vrijeme SSSR-a, mirno gledali. Mi to nismo gledali kao svoje ili tuđe. Trenutno problem Donbasa nije između Rusije i Ukrajine, nego Kijeva i Donbasa. Kijev je taj koji krši ugovor u Minsku, jer su prema tom ugovoru obećavali autonomiju donbaskoj regiji, decentralizaciju, amnestiju. Ništa se nije dogodilo. Rusija poštuje teritorijalnu jednodijelnost Ukrajine i mi ne bi htjeli da je Donbas neovisna država van Ukrajine. Mi se duboko nadamo da će vlada u Kijevu naći novi algoritam ponašanja za Donbas i da sačuva Donbas unutar Ukrajine. Međutim, trenutno vlada radi sve što može da otrgne Donbas. Rusija ga ne želi, želimo da Ukrajina riješi problem Donbasa. Krim je drugačije pitanje. Neočekivana je bila odluka Hruščova koji je Krim poklonio Ukrajini za obilježavanje 300 godina ulaska Ukrajine u Rusijiu. Međutim, Krim je uvijek bio Rusija. Nikad nije bila aneksija. U Krimu je bio referendum, na kojem je 90 posto stanovništva glasalo za ulazak u Rusiju. Tako da se Krim vratio doma i to je pitanje riješeno i nikad se više Krim neće vratiti Ukrajini. I tu su dvojni standardi i EU i SAD-a. Kad je Kosovo proglasilo neovisnost, kazali su da će to priznati, ali kad je Krim proglasio neovisnost nakon referenduma, to se neće prihvatiti. To je očigledna taktika dvojnih standarda. Okupacije Donbasa nije bilo, Krim se na osnovu glasanja i referenduma vratio u Rusiju i nema povratka.
Zašto je stav o mirnoj reintegraciji dijelova Ukrajine sporan za rusku stranu? Otkazan je i hrvatsko-ruski gospodarski forum…
Još jednom bih htio naglasiti da je Plenković izrazio stav EU. Ništa novo on nije rekao. Više od 10 država EU i susjedi u regiji pokušavaju izbjeći takve rečenice kao aneksija Krima ili okupacija Donbasa. Ja imam težak zadatak. Ja volim Hrvatsku, duboko poštujem Hrvatsku, i nećemo zaboraviti da su više od 50 godina Rusija i Sovjetski savez bili jedni od glavnih igrača u Jugoslaviji. Ja sam duboko zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa. Moj je zadatak, kao veleposlanika, da minimiziram bilo kakve posljedice. Nije tajna da je robna razmjena s Hrvatskom smanjena gotovo 50 posto. To je katastrofa. Prije svega, hrvatski su izvoznici i poljoprivrednici ti koji pate. Hrvatsko-ruski gospodarski forum trebao se održati u studenom ove godine. Ruski poduzetnici su vrlo patriotični. Oni nisu suglasni s režimom sankcija. Oni nisu suglasni da Hrvatska podržava te sankcije. Zbog toga ruski poduzetnici nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku. Hrvatsko-ruski gospodarski forum zato se nije dogodio. Ja pokušavam napraviti tako da sve što se dogodilo između Rusije i Hrvatske ne utječe na rusko-hrvatske gospodarske odnose. Svaki put kad su Rusiju htjeli uvrijediti, mi smo odgovarali. Stavili smo granice, tako da se smanji izvoz države koja je sudjelovala u uvredama. Tako da vidim da može biti poteškoća u rusko-hrvatskim odnosima. Ja sam već napisao pismo u Moskvu, napisao sam da nije ispravno smanjivati izvoz. Izjava Ministarstva vanjskih poslova nije bila toliko jaka. Do današnjeg dana nitko nije uložio više u gospodarstvo Hrvatske od Sovjetskog saveza i Rusije. Uložili smo više od 17 milijardi eura. Bili smo glavni partner i svoj cilj vidimo u tome da izvedemo rusko-hrvatske odnose iz krize u koji su upali, tako da nijedan politički faktor ne utječe na to.
U priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova stječe se dojam da je Rusija prozvala Hrvatsku za etničko čišćenje. Je li to službeni stav Rusije o legitimnoj akciji kojom je hrvatska oslobodila svoja okupirana područja? Premijer Plenković izrazio je čuđenje i izjavio je kako nema namjeru kometirati priopćenja nižeg ranga, je li time ovaj slučaj završio? Kakva je poruka Rusije za Hrvatsku vladu i budućnost odnosa?
Ova izjava ministarstva vanjskih poslova službena je. To je mišljenje Rusije, ne nekakvog odjela u ministarstvu. To je službena pozicija Rusije i morate to prihvatiti. Mi znamo da je ovdje bio rat. Patili su i Hrvati i Srbi. Sa simpatijom gledamo i Srbe i Hrvate i ja osobno smatram da trenutno hrvatska vlada vodi vrlo konstruktivnu politiku u odnosu na nacionalne manjine i ja se nadam da i Srbi i druge nacionalne manjine žive prijateljski u Hrvatskoj. Izjava ministarstva vanjskih poslova nosi principijelni karakter. Rusija želi konstruktivne odnose. Sljedeće godine obilježavamo 25. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rusije i hrvatske. Sovjetski savez pomagao je hrvatskoj tijekom rata s Hrvatskom. Upravo Gorbačov, prvi predsjednik Sovjetskog saveza, dva tjedna prije nego je savez nestao, napravio je konferenciju s Tuđmanom i Miloševićem, gdje su diskutirali o budućnosti Hrvatske i Gorbačov je bio taj koji je prvi put naglasio da nema alternative neovisnosti Hrvatske. Pokušao je isprobati ideju konfederacije, ali strane nisu bile za to, i Gorbačov je odlučio da je jedino rješenje nevoisnost Hrvatske. Rusija je pomagala i nastavit će i dalje pomagati.
U kojoj je fazi sada odnos dviju zemalja, Hrvatska nema veleposlanika u Moskvi, što mislite o tome?
Ja ne smatram da je to normalna situacija. Više od godinu dana nemamo veleposlanika u Moskvi, ali možda je to tehničko pitanje, a ne političko. Hrvatska je imala probleme u politici. Nadam se da će početkom sljedeće godine Hrvatska imati veleposlanika u Moskvi. Dobio sam informaciju da postoji ozbiljan kandidat za tu poziciju. Mi gledamo na to mirno, to je vaša unutarnja stvar, ali Rusija treba dobiti veleposlanika. Sad ja radim i jedan i drugi posao, a dobivam samo jednu plaću. Veselim se što ću podijeliti taj posao i surađivat ću s hrvatskim kolegom kao brat.
Što mislite o hrvatskom saborskom zastupniku Ivanu Pernaru?
Ja ne poznajem Pernara i nikad se nisam našao s njim. Poštujem ga kao člana Sabora, on izražava svoju principijelnu točku gledišta. Svaki saborski zastupnik ima pravo na svoje mišljenje, koje mi trebamo poštovati. Osobno na Pernara gledam sa simpatijom, ali smatram da možda njegove izjave trebaju biti više izbalansirane. Pernar definitivno nije agent Kremlja, nije agent Moskve. To bih ja trebao znati kao veleposlanik, tako da on to sigurno nije. On je iskusna osoba i smatram da može imati lijepu političku budućnost.
Vidite li mogućnost problema u BiH? Je li ruska politika neprincipijelna? Je li Rusija politički i vojni saveznik Milorada Dodika, čelnika Republike srpske u BIH koji najavljuje moguće odcjepljenje od BIH?
Ne vjerujem da će to biti nekakve velike promjene. Rusija se tvrdo pridržava ugovora iz Daytona. Sva tri naroda koja sastavljaju BiH moraju imati ista prava. Rusija nikada neće dozvoliti rušenje dejtonskog sporazuma. Radio sam u aparatu visokog predstavnika u BiH, rado gledam na taj narod. Za Hrvatsku je BiH najbliži susjed i partner i napravit ćemo sve što je s naše strane moguće da konsolidiramo BiH. Što se tiče Dodika, imamo posebne odnose, imamo široke trgovinske odnose. Naš predsjednik dobro ga poznaje, međutim, nikad nećemo podržavati akcije predsjednika Republike Srpske koji će voditi rušenju balansa i destabilizaciji situacije. Poštujemo gospodina Dodika, možemo njemu pomagati, ali u okviru Federacije BiH, kao tri naroda koja sastavljaju BiH, jer bi drugačije situacije vodile eksploziji na Balkanu. Ljudi koji su se bavili Daytonom neće to dozvoliti.
Kako vidite globalne odnose NATO-a i Rusije?
Prije svega moram reći da smo zainteresirani u suradnju s NATO-om. Ne gledamo NATO kao protivnika, nego kao partnera u pitanju osiguravanja sigurnosti u Europi. Zadnje izjave generalnoga tajnika NATO-a pokazuju da NATO ne gleda Rusiju kao prijetnju. Onda uopće nije jasno zašto NATO pokušava doći bliže ruskim granicama, ako nismo prijetnja. Tvrdim da je Rusija miroljubiva država, mi ne želimo prijetiti Europi, želimo biti dio Europe. Željeli smo biti dio NATO-a i EU, ali nisu nas prihvatili, jer se boje nas i vide nas kao prijetnju. Sigurni smo, da Rusija i Europska unija, nakon ukidanja sankcija, može stvoriti jedinstveno zajedničko trgovinsko tržište i imat ćemo velike mogućnosti za gospodarsku integraciju. Rusija i EU čvrsto su vezani, Rusija i NATO čvrsto su vezani. Jako nam je žao da se pojačavaju vojne snage duž ruske granice. Pretpostavljam da Hrvatska nije imala drugog izbora, jer Rusija nije član NATO-a, bilo je naređeno da pošalje vojsku i morala je to napraviti. Mi Hrvatsku smatramo prijateljskom državom, bez obzira što je članica EU i NATO-a. Siguran sam da, uzimajući u obzir puno faktora, nema druge bliske države za Hrvatsku od Rusije. Rusija je ta koja će iskreno i uvijek pomoći u rješenju političkih problema. Dosta mirno gledamo što Hrvatska sudjeluje u njemačkoj blokadi na granicama. Mi smo miroljubiva država. Kad se raspao varšavski pakt, očekivali smo da će se raspasti i NATO, ali to se nije dogodilo. Ne želimo nikakav sukob s EU ili NATO-om. Mi smo određeni da budemo zajedno. I nemojte zaboraviti da je Rusija moćna ekonomska sila svijeta. Naš teritorij je triput veći od cijele Europske unije. Mi želimo biti zajedno s vama.
Namjerava li Rusija aktivno vojno pomagati Srbiju i što je bio cilj zajedničkih vojnih vježbi?
Ove vojne vježbe su bile isplanirane unaprijed, bile su to rusko-srpsko-bjeloruske vježbe. Pomažemo Srbiji u vojnom i tehničkom smislu. Rusija je spremna i vama pružiti vojnu pomoć, ali članstvo u NATO-u to neće dozvoliti. Srbija je naš saveznik, ali poštovat ćemo odluku Srbije, ako ona odluči ući u EU i NATO. Sigurni smo da članstvo bilo koje balkanske države u EU i NATO-u ne smije smetati da ima dobre odnose s Rusijom. Rusija će uvijek biti ključni igrač. Rusija je najmanje triput spašavala Balkan, za vrijeme Drugog svjetskog rata Sovjetski savez je bio taj koji je spašavao Jugoslaviju od nacista. I sad, nažalost, vidimo da se naše polje aktivnosti na Balkanu smanjuje. Ne želimo se na Balkanu natjecati s EU ili NATO-om, mi želimo partnerstvo, mi želimo suradnju, da možemo zajedno pomagati balkanskim državama u rješenju njihovih problema. Rusija je željela da se normaliziraju odnosi Srbije i Hrvatske. Putin nastavlja tom linijom, on bi želio da Balkan postane mirna i stabilna regija. I Rusija, kao i EU i NATO, trebali bi biti jamstvo te sigurnosti. Glavno na što ćemo se koncentrirati je trgovačko partnerstvo, suradnja u gospodarskoj sferi. Europska unija, NATO, SAD i Rusija moraju surađivati. Mi ne želimo gledati jedni druge kao protivnike, nego kao partnere.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
