Gdje smo između "noćnog čuvara" i "socijalističke države"?

Talijanska korporacija Parmalat kad je propadala, talijanski BDP je pao za 1,5 posto.

"Te relacije bi mogle vrijediti i za Hrvatsku", kazao je, dodajući da bi se zato  i Agrokorov bankrot snažno odrazio na hrvatsku ekonomiju, premda je teško reći kakve se brojke tu mogu očekivati.

Upitan je o zabrani miješanja države u privatni biznis unutar Europske unije, kada je riječ o spašavanju - miješanje je dozvoljeno ako je, primjerice, poduzeće zaslužno za velik dio zapošljavanja. To je taj izuzetak u"rescue and restructuring pravilu", odnosno kod spašavanja i restrukturiranja. 

Njemačka je pomagala autoindustriji, konkretno Opelu, ali i građevinarima, dok smo najveće izuzetke imali u vrijeme elike financijske krize kad su se, da bi vlade izbjegle tzv. negativne eksternalije i urušavanje niza privatnih tvrtki, upucale javni novac u banke.

"Jedno su pravila, a drugo politička realnost", domeće Mačkić.

Između modela "noćnog čuvara" i "socijalističke države" postoje brojne nijanse - prema pravilima EU bi trebala biti u sredini, no to je klizno, po potrebi, pojašnjava on. Zato ne bi bilo čudno da EU dozvoli intervenciju u Agrokor, samo preostaje vidjeti koliko slobode u intervencijama ima svaka pojedina članica u odnosu na njenu najjaču nacionalnu ekonomiju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.