Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) nakon velike inventure prirodnih bogatstava priprema i popis kulturnih dobara koji bi trebao biti gotov do kraja godine.
Od prve hrvatske pisane riječi, građevine, slike, pjesme, pa sve do naobrazbe i znanosti, sve materijalno i nematerijalno u hrvatskoj kulturi napokon bi trebalo biti popisano i valorizirano. Hrvatska je neistražena, hrvatskom kulturom se Hrvatska nikad nije smjela ili htjela baviti, smatra akademik Mislav Ježić iz HAZU-ova Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa, javlja HRT.
VEZANE VIJESTI
Sad će to do kraja godine pokušati učiniti sedamdesetak stručnjaka iz različitih područja. Akademija smatra to jednim od svojih najvažnijih, kapitalnih dalekosežnih projekata, kaže akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a. Kao što je Baščanska ploča krsni list hrvatske nacije, tako je ovo osobna karta Hrvatske, objašnjava Ježić.
Edicija koju Akademija priprema i planira izdati na nekoliko svjetskih jezika polazi od prirodnog krajobraza kao pozornice na kojoj se izmjenjivala povijest i stvaralo kulturno naslijeđe. Sa spoznajama o njihovim vrijednostima i načinima upravljanja na jednome mjestu, hrvatska kulturna dobra nisu tek puki spomenici i svjedoci vremena, već temelj stvaranja novog kulturnog blaga.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
