Najveći praktični vjernici u Hrvatskoj

Ivo Cagalj/PIXSELL (ilustracija)

Među europskim narodima koji su u prošlom stoljeću na vlasti imali komunističke režime, Hrvati su jedan od religioznijih i istovremeno jedan od najslabije znanstveno prosvijećenih, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela ugledna neprofitna, nestranačka američka organizacija Pew Research Center.

Hrvatska s 86% stanovnika koji vjeruju u Boga spada u gornju polovicu najreligioznijih koje predvode Gruzija s 99% i Armenija s 95%. Zemlje s najmanjim udjelom vjernika predvodi Češka u kojoj samo 29% ljudi vjeruje u Boga. Slijede Estonija (44%), Mađarska (59%), Latvija (71%) i Rusija (76%), prenosi Index.

U svim bivšim komunističkim zemljama, osobito u pravoslavnim, vjerska pripadnost snažno se povezuje s nacionalnom. Primjerice, 78% stanovnika Srbije smatra da je pravoslavlje važan dio nacionalnog identiteta. Srbi su po tom stavu treći, iza Armenaca i Gruzijaca. Taj osjećaj povezanosti pripadnosti određenoj crkvi s nacionalnim identitetom nešto je slabiji u katoličkim zemljama. Primjerice, oko 58% Hrvata smatra da je pripadnost katoličkoj vjeri važna da bi se netko mogao smatrati pravim Hrvatom. Po tome je Hrvatska druga u krugu katoličkih zemalja, odmah nakon Poljske sa 64%. U prosjeku, nacionalni identitet povezuje s vjerskim oko 70% pravoslavaca te oko 57% katolika.

Iako je identifikacija nacionalne pripadnosti s vjerskom u postkomunističkim zemljama vrlo snažna, s druge strane njihovi stanovnici nisu naročito revni u duhovnoj praksi. To osobito vrijedi za pravoslavce. Primjerice, samo 6% Srba redovno odlazi u crkvu barem jednom tjedno. Po duhovnoj praksi oni su među pravoslavcima tek na 10 mjestu.

Hrvati su, kao i katolici uopće, značajno revniji. Oko 27% katolika u Hrvatskoj posjećuje crkvu na tjednoj bazi. No posebno je zanimljivo to da su katolici iz BiH još mnogo redovniji – čak 54% ih tjedno posjećuje crkvu, što ih čini daleko najozbiljnijim praktičnim vjernicima postkomunističke središnje i istočne Europe (grafikon dolje). Poljaci su s 45% na drugom mjestu, dok su Ukrajinci s 43% treći. Četvrti su katolici iz Hrvatske.

Hrvati su u vrhu po postotku ljudi koji se svakodnevno mole. Oko 40% Hrvata to čini redovno. Predvode Moldavci (48%) i Armenci (45%), a Srbi i Poljaci dijele 9., odnosno 10. mjesto s 27%.

Evolucija

Većina ispitanika zemalja pokrivenih istraživanjem Pew Research Centra vjeruje u evoluciju, odnosno da su se ljudi i sva živa bića razvili kroz duga vremenska razdoblja, a ne da su postojali u sadašnjem stanju od nastanka svijeta. Među onima koji vjeruju u evoluciju, većina ih smatra da je ona prirodan proces, a manjina da ju je vodio Bog. U tome su pravoslavci izjednačeni s katolicima. Mlađi, obrazovaniji ljudi, osobito oni sa završenim visokim školama, u značajno većem postotku prihvaćaju evoluciju.

Nažalost, Hrvati su u tom pogledu u donjem dijelu tablice. Listu predvode Česi, od kojih čak 83% prihvaća da su ljudi nastali evolucijom. Slijede Estonci sa 74%, Mađari sa 69% i Latvijci sa 66%. Hrvati su na 13. mjestu s 57% ljudi koji prihvaćaju evoluciju te čak 33% onih koji vjeruju da su sva bića postojala u sadašnjem stanju od nastanka svijeta. Iza nas su samo Ukrajinci, Litavci, Moldavci, Bosanci i Armenci.

Podaci su podjednako porazni za nas kada se analizira udio onih koji smatraju da je evolucija prirodan proces. Samo 44% Hrvata vjeruje da su živa bića evoluirala zahvaljujući prirodnoj selekciji, dok ih 10 posto smatra da je razvojem upravljao Bog. Listu ponovno predvode Česi, Estonci, Mađari i Latvijci, a iza nas su se također nanizali isti narodi.

Homofobija

Hrvatska također spada u zemlje s prilično homofobnim stavovima, barem u krugu katoličkih zemalja – treća je nakon Litve i Mađarske. Oko 49% Hrvata homoseksualnost smatra moralno krivom. Pravoslavne zemlje u tome su još konzervativnije. U Armeniji čak 98% ljudi tako razmišlja, a u Srbiji 69%. BiH je također u vrhu s 81%. Samo 21% Čeha homoseksualnost doživljava moralno krivom.

Mlađi ljudi generalno su manje homofobni od starijih. U Hrvatskoj 33 posto mlađih od 35 smatra da bi istospolne brakove trebalo legalizirati. Taj je postotak nešto niži (30%) kod starijih od 35. U Češkoj je za legalizaciju oko 77% mladih i 60% starijih.

Seksizam

Hrvati su nešto manje konzervativni kada je riječ o tradicionalnom pogledu na rodne uloge. Naime, oko 20 posto Hrvata slaže se s tvrdnjom da žena uvijek mora slušati muža. Među katolicima su najkonzervativniji Poljaci s 26%. Pravoslavci su generalno patrijarhalniji od katolika, a predvodi ih ponovno Armenija s 82%. Slijede Rumunji sa 72% i Gruzijci s 54%, dok su Srbi na 9. mjestu s 34%, prenosi Index.