Sabor je u četvrtak započeo raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, a zamjenik ministra financija Igor Rađenović uvodno je naglasio da je riječ o privremenoj mjeri, kojom Vlada zatvara neurozu, strah i nesigurnost kod slabijeg u ugovornom odnosu, a to su korisnici kredita u švicarskim francima.
“Predloženi zakon omogućit će mirniji dijalog o zaduživanju u stranoj valuti, problemu koji će nas opterećivati još neko vrijeme, ali vjerujem da ćemo doći do rješenja”, rekao je Rađenović.
Ponovio je da se predlaže zamrzavanje tečaja švicarskog franka za korisnike stambenih kredita na 6,39 kuna na najdulje godinu dana. Istaknuo je kako je cilj Vlade da zakon traje što kraće te dodao da bi trošak, ostane li zakon na snazi godinu dana, iznosio 400 milijuna kuna, a snosile bi ga financijske institucije.
“Mi u Vladi ovaj problem želimo riješiti što prije. Okvir je godinu dana, ali želimo da se što prije sjedne za stol i nađemo rješenje i u narednih mjesec, dva, tri najdalje. Dakle, da ono bude na osnovu argumenata, na osnovu stvarnih brojki, a ne na osnovu eventualno nekih argumenata sile, ulice ili ne znam kakvih drugih metoda pritisaka”, kazao je Rađenović.
Na primjedbe o mogućoj ustavnoj tužbi protiv predloženog rješenja, Rađenović tumači da je zakon nužno retroaktivno primijeniti na već sklopljene ugovore kako bi se zaštitilo ustavno pravo građana na socijalno blagostanje i zaštitila njihova egzistencija nakon valutnog udara koji je prouzročila odluka švicarskog regulatora o odmrzavanju tečaja franka.
“Rizik uvijek ide na slabijega”
Podsjetio je da je sličnih primjedbi bilo i kod izmjena Zakona o potrošačkom kredititranju krajem 2013., kada je kamata za kredite u “švicarcima” fiksirana na 3,23 posto.
“Rizik uvijek ide na slabijega, zato smo zakon donijeli tada, zato donosimo i ovaj danas”, rekao je Rađenović.
Osvrnuo se i na prijedloge dugoročnog rješavanja pitanja kredita u francima, među kojima je i onaj o ponovnom smanjivanju kamata. “Kad bismo opet smanjivali kamate, netko bi dobio nešto manje, a netko nešto veće rate, što bi izazvalo dodatnu zbunjenost među građanima”, uvjeren je Rađenović.
Kazao je kako Vlada “nije nesklona” prijedlogu nekih banaka da se u obzir uzmu i određeni socijalni kriteriji, gdje bi se vidjelo je li kredit uzet za kupnju prve nekretnine u kojoj dužnik živi. Naveo je da se predložene izmjene odnose na gotovo 55 tisuća kreditnih partija, da je više od polovice tih kredita do 50 tisuća franaka, a 90 posto njih do 100 tisuća franaka. Najviše je kredita sklopljeno na razdoblje od sedam do 20 godina, kazao je.
Rađenović ističe da je Vlada promptno reagirala na odmrzavanje tečaja franka te da je odmah okupila bankare i predstavnike HNB-a, kako bi se što prije ublažio udar na dužnike. Pozvao je na spuštanje tenzija i ocijenio kako po pitanju kredita u “švicarcima” nitko nije nevin.
Žestoki odgovori Rađenoviću
Rađenovićevo izlaganje izazvalo je niz replika. Ivan Šuker (HDZ) uvjeren je da je riječ o kratkoročnom političkom rješenju, te da bi “kvalitetniji bio dogovorni moratorij kojim se ne bi zadiralo u tečaj i ne bi donosio protuustavan zakon”. Kazao je kako će podršku predloženom zakonu HDZ uvjetovati prihvaćanjem posebnog zaključka, no nije precizirao o čemu je zapravo riječ.
Da je zakon protuustavan uvjerena je i DC-ova Vesna Škare Ožbolt. “Podržavam iznalaženje rješenja, ali nisam sigurna da je zakon najbolji mehanizam”, rekla je Škare Ožbolt, podsjetivši da je Ustavni sud lani srušio zakon kojim je upravljanje dubrovačkim zidinama s udruge građana preneseno na grad, tumačeći kako zakonodavac nije ovlašten jednostrano mijenjati pravno-ugovorne odnose.
“Danas ili sutra ćemo donijeti protuustavan zakon. Zašto se pod istim uvjetima nije mogao postići dogovor s bankama”, upitala je Škare Ožbolt.
Laburist Dragutin Lesar optužio je Hrvatsku narodnu banku da je “asistirala komercijalnim bankama da dovedu građane u dužničko ropstvo”.
Krivca za “švicarce” u HNB-u vidi i HDZ-ov Goran Marić. “Ako je za održavanje javnog reda i mira odgovorna policija, HNB je odgovoran za devijacije na bankarskom tržištu. Banke moraju rizik svesti na minimum, a za toksične proizvode na financijskom tržištu odgovoran je isključivo HNB”, rekao je Marić, upitavši što će Vlada napraviti ako tečaj eura uskoro dosegne 8,60.
Nezavisna Martina Dalić podsjetila je da se predložene izmjene ne odnose na sve građane s kreditima. “Postoje i oni koji su ostali bez posla, ne rade, a imaju kredite u eurima. Predlažući intervenciju u tečaj, morate građanima koji imaju kredite u eurima odgovoriti zašto se i za njih ne može donijeti zakon po tečaju koji njima odgovara”, rekla je Dalić. Upozorila je da predloŽeni zakon otvara mogućnost tužbe, zbog čega bi intervenciju u tečaj na kraju mogla platiti država, a ne banke.
VEZANE VIJESTI
“Moja teza je, govorio sam to i prije 4 godine, gospodin Rohatinski i gospodin Vujičić su više štete građanima donijeli upravo lošom politikom nego što je Domovinski rat, nego što je agresija na Hrvatsku. I to se danas vidi. Kakva je to država u kojem građani se plaše svakoga dana što će im se dogoditi ujutro?”, upitao je Branko Vukšić.
“Što je to guverner radio ili guverneri u prošlim godinama i zašto se tečaj baš fiksira na 6,39 a ne recimo na 5 kuna. Mi u Hrvatskoj radimo za kune, ne radimo u Hrvatskoj za švicarce, ali ispada da po ovome i guverneri ali isto tako i predsjednici vlade zaobilazili su rješavati ovaj gorući problem i sada kada su ljudi u dužničkom ropstvu moramo donijeti odluku”, pitao je Krešimir Bubalo.
