Kako se navodi u oglasu APN-a, zahtjevi zaprimljeni od dana početka subvencioniranja kredita razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava, dok se zahtjevi zaprimljeni prije dana početka subvencioniranja kredita neće razmatrati.
U hrvatskim medijima u petak je objavljen oglas Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina (APN) o početku subvencioniranja stambenih kredita za 2017. godinu, a zahtjevi zainteresiranih građana počinju se primati od ponedjeljka, 4. rujna.
Na stranicama APN-a bit će objavljen i obrazac za predaju zahtjeva za kredite, koji se dostavlja odabranoj kreditnoj instituciji.
Kako se navodi u oglasu APN-a, zahtjevi zaprimljeni od dana početka subvencioniranja kredita razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava, dok se zahtjevi zaprimljeni prije dana početka subvencioniranja kredita neće razmatrati.
Odabrane kreditne institucije su Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je ujedno ponudila i najnižu efektivnu kamatnu stopu za kredite u eurima od 3,04, dok za kunske ona iznosi 3,65 posto.
Slijedi Erste&Steiermaerkische banka, s kamatom od 3,33 do 3,5 za eure odnosno 3,47-3,59 posto za kune, dok je Podravska banka ponudila 3,71 posto i za kunske i eurske kredite. OTP banka je ponudila stopu od 3,14 posto u eurima i 3,56 u kunama, a Zagrebačka banka (ZABA) od 3,29 do 3,47 u eurima te od 3,56 do 3,67 u kunama.
Privredna banka Zagreb (PBZ) ponudila je stopu od 3,15 posto u eurima i 3,35 u kunama. Splitska banka od 3,14 u eurima i 3,56 u kunama, a Karlovačka banka 3,29 za eurske odnosno 3,49 za kunske kredite. Istarska kreditna banka Umag također je ponudila istovjetnu kamatnu stopu i za kunske i eurske kredite, a ona iznosi 3,66 posto. Naposlijetku, Raiffeisen bank Austria ponudila je maksimalnu dopuštenu kamatnu stopu od 3,75 posto i za eurske i kunske kredite.
Kako je od ranije poznato, tom mjerom olakšat će se otplaćivanje stambenog kredita prve četiri godine tako da će država putem APN-a bankama uplaćivati pola iznosa mjesečne rate.
Za subvencionirane kredite mogu se prijaviti hrvatski državljani koji nisu stariji od 45 godina te koji, kao i njihovi izvanbračni partneri, supružnici i neformalni životni partneri, u vlasništvu nemaju nekretninu, odnosno koji u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu ali je prodaju radi kupnje veće.
Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno za gradnju kuće, čija cijena s PDV-om ne prelazi 1.500 eura po metru četvornom. Cijena može biti veća, ali se u tom slučaju razlika neće subvencionirati.
Osim za kupnju prve kuće ili stana, subvencija se može dobiti i za kupnju većeg stana. Manji stan mora biti jedina nekretnina i mora se prodati u roku od dvije godine.
Maksimalan iznos kredita ograničen je na 100.000 eura. Stambeni kredit može biti veći od tog iznosa, ali se neće subvencionirati. Također, rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
U slučaju da podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva imaju utvrđeni invaliditet od najmanje 50 posto, rok za subvencioniranje produljuje se za godinu dana, a za svako rođeno ili posvojeno dijete za dvije godine.
Po predaji zahtjeva za subvencioniranje stambenog kredita, odabrana banka će u roku od osam dana od podnesenog zahtjeva odlučiti ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za davanje kredita te svu potrebnu dokumentaciju proslijediti APN-u.
Potom APN utvrđuje je li zahtjev potpun te donosi odluku o odobravanju ili neodobravanju subvencija koju dostavlja banci.
Država je u proračunu za ovu godinu osigurala sredstva za tu namjenu u iznosu od 17,5 milijuna kuna.