Na listi trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku nalazit će ukupno 40 tvrtki, što je devet manje nego do sada, pri čemu će ih se 11 brisati s liste, a na nju će ući dvije tvrtke - ACI i Croatia Airlines, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.
Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako Ministarstvo predlaže izmjenu odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se broj tih tvrtki smanjuje za devet, sa 49 na 40.
Pritom bi se s liste brisalo 11 tvrtki – Autocesta Zagreb – Macelj, Bina-Istra, Brijuni rivijera, Brodarski institut, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), Podzemno skladište plina, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), Zrakoplovno-tehnički centar, Luka Vukovar, Đuro Đaković Holding te Zračno pristanište Mali Lošinj.
Na listu tvrtki od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio ušle bi odnosno vratile se dvije tvrtke – ACI i Croatia Airlines.
Četiri tvrtke s popisa onih od posebnog interesa bilo bi, pak, prebačeno na listu tvrtki od strateškog interesa – APIS IT, Državne nekretnine, HP – Hrvatska pošta i Jadrolinija.
Tako bi na listi trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za državu bilo ukupno 40 tvrtki – 26 njih od strateškog interesa, 13 od posebnog interesa, a na listi je i Ina, kao tvrtka od posebnog interesa u kojoj država ima manje od 50 posto vlasništva i čije dionice kotiraju na burzi.
Daljnje smanjenje parafiskalnih nameta
Vlada je izmijenila i Uredbu o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida, čime će se smanjiti parafiskalni nameti za malo i srednje poduzetništvo, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Postojeću je uredbu potrebno uskladiti s pravilnikom o registru onečišćenja okoliša u dijelu koji definira količinu ispuštanja ugljičnog dioksida u zrak iz stacionarnih izvora za koji se plaća naknada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Tako se izmjenama uredbe podiže prag za ispuštanje ugljičnog dioksida s postojećih 30 tona godišnje na 450 tona godišnje. To će značiti smanjenje broja obveznika plaćanja naknada za emisije ugljičnog dioksida za oko 2.000 obveznika, što će rezultirati godišnjim rasterećenjem za 1,6 milijuna kuna, istaknuo je Ćorić.
To je, dodaje premijer Andrej Plenković, osjetno smanjenje.
Izmjena uredbe odnosno podizanje praga za ispuštanje ugljičnog dioksida značit će i administrativno i financijsko rasterećenje malog i srednjeg poduzetništvo i javnih ustanove dostave godišnjih podataka o emisijama ugljičnog dioksida (škole, dječji vrtići, domovi zdravlja, starački domovi, trgovine na veliko i malo, autolakireri, mali obrtnici i zanatske radnje, i dr.). Također se rasterećuje i sustav za dostavu i verifikaciju podataka te se usmjeruje na veće onečišćivače i omogućuje se bolja kontrola i verifikacija podataka.
Vlada je u četvrtak prihvatila konačne izmjene Zakona o poticanju ulaganja, koje bi trebale pridonijeti povećanju realiziranih projekata ulaganja, posebno malog i srednjeg poduzetništva, aktiviranju neaktivne imovine u vlasništvu države i ravnomjernom regionalnom razvoju.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić kazala je da izmjene zakona donose tri novine a prva se tiče poticanja i korištenja za mikro poduzetnike za koje se otvara mogućenost da poticaje mogu koristiti i u slučaju nabavke rabljene opreme do pet godina starosti.
Ta će im se oprema priznati kao trošak ulaganja, a za razliku od sadašnjeg stanja koje je priznavalo mogućnost nabave samo nove opreme, pojasnila je.
Zakonom se, nadalje, uvode i povoljniji uvjeti i proširuju mogućnosti korištenja poticaja za informacijsko-komunikacijsku industriju (ICT), odnosno za poduzetnike iz ICT sektora.
Njima se minimalni iznos ulaganja, potrebnog za pravo na korištenje potpora, smanjuje sa 150 tisuća eura na 50 tisuća, uz uvjet da otvore deset novih radnih mjesta. U slučaju takvog ulaganja poduzetnici će moći koristiti olakšice sniženog poreza na dobit kroz razdoblje od deset godina, i to u postotku sniženja između 25 i 50 posto.
Treća važna novina, navela je Dalić, vezana je uz aktiviranje državne imovine, odnosno gospodarski neaktivne imovine, koja se nalazi na prostoru jedinica područne i lokalne samouprave.
Predlaže se da se državna imovina koja nije u funkciji i na kojoj se ne obavlja nikakva gospodarska djelatnost može dati u zakup poduzetnicima na razdoblje od deset godina, i to bez plaćanja najamnine, ali uz uvjet da investitor u roku od tri godine u sam projekt uloži tri milijuna eura, a da se istovremeno vrijednost državne imovine poveća za 50 posto.
“Nakon isteka tog razdoblja od deset godina, u kojem neće biti plaćanja najamnine, poduzetnik će steći pravo i na trajan otkup na način i uvjetima koji će se odrediti pravilnikom”, kazala je Dalić.
Zaključila je kako će se na taj način podržati poduzetnička aktivnost, posebice u potpomognutim područjima i jedinicama regionalne i lokalne samouprave, a istovremeno će se pridonijeti korištenju zapuštene državne imovine.
