Povratak temeljnim vrijednostima struke i novinskih standarda u provjeri činjenica, te poštivanje novinskih formi jedini je pravi alat kojim mediji mogu graditi svoj utjecaj i vratiti vjerodostojnost, zaključak je panela "Istinita ili lažna? Važno da je vijest ...", koji je održan na Veleučilištu VERN o širenju i utjecaju tzv. "fake newsa".
O tome tko su kreatori lažnih vijesti, s kojim ih ciljevima distribuiraju i kojim se metodama pritom služe, o ulozi mainstream medija i odgovornost PR stručnjaka, te je li demokracija zapravo omogućila stvaranje platformi za manipulacije, svoja su mišljenja iznijeli medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću.
Povod panelu je rasprava o smjernicama Europske komisije za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu i najave zakonskog rješenja protiv govora mržnje i širenja lažnih vijesti u Hrvatskoj, priopćeno je nakon rasprave.
Zamjenik predsjednika Vijeća za elektorničke medije Robert Tomljenović rekao je kako su lažne vijesti namjerno plasirane, provjerljive netočne informacije, koje se javljaju zbog pada povjerenja u medije. Vijeće dosad nije imalo prijava lažnih vijesti u Hrvatskoj, dodao je.
pročitajte još
Vijeće Europe je u svom nedavnom dokumentu naznačilo otklon od termina lažnih vijesti, kao i Europska komisija, budući da su taj termin prisvojili političari radi pritiska na novinare. Predloženo je da se umjesto “fake news” koristi termin “informacijski poremećaj”, a lažne vijesti su podijelili na nenamjerne pogrešne informacije, dezinformacije i točne informacije koje se plasiraju s namjerom nanošenja štete, kaže Tomljenović.
Hrvatski medijski prostor nema problema s lažnim vijestima, nego s fenomenom političkog i ljudskog obrambenog mehanizma. Pod termin ‘fake news’ ili hibridno ratovanje stavlja se sve što se ne slaže s nečijim ideološkim i svjetonazorskim pogledima, ustvrdio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
“Naši mediji nemaju problema s lažnim vijestima, nego s profesionalnim standardima koji se ne poštuju dovoljno, s transparentnošću vlasništva nad portalima, te s nepoštivanjem novinarskih formi”, smatra Klarić.
PR stručnjak Krešimir Macan, koji odnedavno radi kao posebni savjetnik predsjednika Vlade, naveo je da se i ozbiljnim medijima dogodi da zbog pada profesionalnih standarda nenamjerno stvore lažnu vijest, koja se onda dalje širi.
“Zbog manjeg broja novinara u redakcijama, PR-ovci moraju proizvoditi skoro gotove vijesti i tu je njihova odgovornost u pripremi sadržaja, zbog čega sve više vremena ulažu u istraživanje tema i njezinu pripremu”, rekao je Macan.
Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić smatra kako su kod stvaranja “fake news” najveći problem društvene mreže, jer tradicionalni mediji će donekle zadržati ulogu “gate keepera” i kontrolu nad sadržajem, ali gube vjerodostojnost pred publikom jer su postali nepotrebni za prenošenje sadržaja.
“Sadržaj koji se bez provjere objavljuje preko društvenih mreža vodi ka urušavanju temelja demokracije, a jedan od tih temelja su i pravilno informirani građani“, upozorio je Krešić.
