"Dijelu HDZ-a postalo je jasno kakvo su čudovište stvorili"

Predstavom "Šest likova traži autora" u zagrebačkom Kerempuhu vraćate se u Zagreb nakon nekoliko godina izbivanja. Kako komentirate stanje kulture u Hrvatskoj?

"Nisam radio u Zagrebu od 2014. U Hrvatskoj se događa ono što je Tomislav Karamarko zacrtao, a Hasanbegović počeo sustavno provoditi - okupiranje institucija. Čini mi se da je sljedeći Teatar &TD. S imenovanjem Jakova Sedlara na čelo Programskog vijeća pokušava se i ta institucija okupirati.

U &TD dolazi Sedlar, u HNK Zlatko Hasanbegović, u Lisinski Bruna Esih. Zašto se kultura i mediji pojavljuju kao novo bojno polje ideologija?

"Mislim da zbog toga što se dobiva velika vidljivost, a s druge strane ne treba zanemariti ni ekonomski aspekt. Postoji određen scenarij decentralizirane cenzure - ona se ne radi iz centara političke moći, nego kroz razne udruge, kao što smo imali prosvjed protiv Ministarstva ljubavi. Jasno se tako može prebaciti kontekst s drugih problema u zemlji, poput Agrokora.

Mogu li kulturne institucije održati svoju neovisnost?

"Teško, ne postoji država i državne institucije koje bi trebale to jamčiti. Možda se borimo za dostojanstvo u porazu. Mislim da ne treba dopustiti da se to nenormalno stanje održi.

Scenarij se sad već zna, zna se na koji se način to radi, od HAVC-a pa nadalje.

Zašto se u kulturi pojavila nova paradigma da se kroz nju promoviraju nacionalni interesi ili da se žele maknuti filmovi koji vrijeđaju nečije osjećaje?

"Zbog toga što se Domovinski rat želi promovirati u neupitnu vrijednost u ovom društvu. To nije počelo jučer, za cijelu tu situaciju nije kriv samo HDZ, Deklaracija o Domovinskom ratu je donesena za vrijeme Račanove vlade. Na ovaj način je lako ucjenjivati radnike u kulturi. Uvijek se nekog može napasti jer u pitanje dovodi dignitet Domovinskog rata.

Kultura je tu da propituje stvari koje su tabui u društvu. Ako je to rat, ako je to položaj udovica, bilo što, ja mislim da smo mi tu da postavljamo pitanja i za to moramo imati autonomiju i slobodu."

Postoje li u Hrvatskoj državni neprijatelji? 

"Postoje, očigledno su to svi oni koji ne pristaju na normirani način mišljenja u ovom društvu i o njegovoj prošlosti. Ja sam često tako etiketiran, neki kolege, ljudi s NGO scene... Jedan dio političkog establishmenta u ovoj zemlji se hrani proizvodnjom državnih neprijatelja. Mene zanima, u ovom smislu, da Hrvatska bude društvo svih svojih građana i da nitko ne bude diskriminiran po bilo kojoj osnovi."

Zašto jedan proeuropski političar poput Andreja Plenkovića, koji se tamo zalaže za donošenje Istanbulske konvencije, vraća Vladu na pozicije koje su postojale prije?

"Jer se HDZ zapravo ne može reformirati, to je činjenica. Svi pokušaji reformiranja su dosad pali u vodu. HDZ se uvijek vraća jednoj te istoj retorici. HDZ se najbolje snalazi kad otvori lov na nacionalne vještice. 

I hrvatski narod u BiH je žrtva politike HDZ-a i službenog Zagreba. Taj narod nikad nije samostalno odlučivao. Oni jesu neka tampon zona i instrument interesa Zagreba, ali žive u jednoj drugoj državi i trebali bi svoj suživot graditi primarno s ljudima s kojima žive u toj državi."

Kako vidite budućnost BiH?

"BiH je jako žilava, preživjela je i rat gdje su se i srpska i hrvatska strana potrudile rasturiti BiH. Mislim da je problem Daytonski sporazum, on normalizira nenormalno stanje - dva entiteta su neodrživa. Postojanjem Republike Srpske kao entiteta se na neki način nagradio jedan dio zločina u tom ratu."

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je započela svoj trodnevni posjet BiH. Još nedavno su je tamo zvali "kraljicom Balkana", a danas bi je mogli dočekati prosvjedi.

"Predsjednici je jako teško pala ta titula jer očito Balkan u njezinoj imaginaciji predstavlja isključivo nešto negativno. Da je podsjetim da je Balkan kolijevka zapadnoeuropske civilizacije, ako je slučajno zaboravila.

Mislim da nikad nije bila iskrena o politici prema BiH, zastupala je interese jednog naroda. Vidio sam plan posjeta, da ide i u Novu Bilu. Ja sam od tamo, rođen sam u Travniku, mogu joj reći da su Ahmići četiri, pet kilometara udaljeni pa bi mogla svratiti i tamo."

O čemu govori vaša nova predstava "Šest likova traži autora"? Ima li veze s hrvatskim društvom?

"Premijera je u petak u 20 sati u Kerempuhu. Ima itekako veze s hrvatskim društvom. To je drama o potrazi za identitetom, a čini mi se da ovo društvo i danas traži svoj identitet."

Postavlja li oporba dobra pitanja?

"Mislim da nekad postavlja dobra. Retuđmanizacija je počela s Tomislavom Karamarkom, a možda i malo ranije. U njoj nije sudjelovao samo HDZ, nego i SDP koji je na kraju mandata Zorana Milanovića imao potrebu biti veći HDZ od HDZ-a.

Mislim da je SDP izdao socijaldemokraciju u ovoj zemlji.

Kako komentirate rad ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek?

"Bio sam nemalo iznenađen onime što je rekla jučer u Otvorenom i oponirala Željki Markić i svemu ono čemu je Željka Markić promotorica - da kultura i umjetnost moraju biti autonomno područje.

Jednom dijelu HDZ-a očito postaje jasno kakvo su čudovište stvorili i da će ono, kad pojede druge, doći i po njih."