Predsjednica objasnila bit svog angažmana oko BiH

Vijesti 17. sij 201811:57 > 12:03
N1

'Moja je prva dužnost štititi državne interese Republike Hrvatske i nacionalne interese hrvatskoga naroda. No, isto tako, imam dužnost graditi mir i odnose suradnje i prijateljstva sa svim državama, prije svega susjednima. Nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine', rekla je predsjednica RH u Sarajevu.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović započela je u srijedu trodnevni službeni posjet Bosni i Hercegovini u sklopu kojeg će posjetiti Sarajevo i srednju Bosnu te prvi put Bosansku Posavinu. Tijek njezina boravka u BiH iz minute u minutu pratimo na OVOM LINKU.

Predsjedničin govor, nakon sastanka u Predsjedništvu BiH, čitajte u nastavku:
‘Moja je prva dužnost štititi državne interese Republike Hrvatske i nacionalne interese hrvatskoga naroda. No, isto tako, imam dužnost graditi mir i odnose suradnje i prijateljstva sa svim državama, prije svega susjednima. Nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine
Republika Hrvatska je činjenicom dijeljenja 1001 kilometara duge granice s Bosnom i Hercegovinom, svojim Ustavom, ali i kao država potpisnik Washingtonskog i jamac provedbe Daytonskog sporazuma obvezana pozorno pratiti procese u Bosni i Hercegovini i prijateljski iznositi moguće izazove koje uočava. To se nikako ne može tumačiti miješanjem u unutarnja pitanja susjedne države jer Republika Hrvatska pri tome polazi od i zagovara temeljna načela na kojima je uspostavljena Bosna i Hercegovina, a ne pojedina rješenja. Upravo je na čelnicima Bosne i Hercegovine preuzeti odgovornost za osiguranje njezine bolje budućnosti, koju je odlučila ostvariti po transformacijskom modelu članstva u Europskoj uniji.
U tome, Bosna i Hercegovina je osebujna, zbog svog temelja na jednakosti njezinih konstitutivnih naroda i osiguravanja ravnopravnosti svih njezinih građana, posebice pripadnika različitih manjina. Mnogima je u svijetu to teško razumjeti, ili to ne žele, pribjegavajući pojednostavljivanju. Neki pak namjerno žele zamagliti takvo utemeljenje Bosne i Hercegovine i težište stavljaju na jedan od ta dva elementa.
Podnošenjem zahtjeva za članstvo i njegovim prihvaćanjem od strane Europske unije Bosna i Hercegovina prihvatila je ujedno monitoring nad ostvarivanjem obveza koje to za sobom povlači. Taj je put Republika Hrvatska prošla i mi jako dobro znamo koliko je zahtjevan. Zato, vjerujući u iskrenost opredjeljenja državnih tijela Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, želimo joj, kao susjednoj zemlji, državi triju ravnopravnih naroda i domovini hrvatskoga naroda, pružiti svu moguću pomoć da ga što prije prijeđe.
Možda nema država u svijetu koje su upućenije jedne na drugu; povijesno, gospodarski, prometno, kulturno, kao naše dvije države. Osim toga, Bosna i Hercegovina država je i domovina i hrvatskoga naroda. Moja briga o njegovoj dobrobiti, na koju sam obvezana i svojom dužnošću i svojim osjećajima, ali i slovom Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na vjeru i naciju.
Hrvati u Bosni i Hercegovini su njezin konstitutivni narod, koji u konzumiranju svojih suverenih prava ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima. Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu bili i neće biti nacionalna manjina. I nisu ničim zaslužili da ih itko takvima smatra niti će to dopustiti. Hrvati su u Bosni i Hercegovini stoljećima živjeli, žive i živjet će, a Hrvatska će uvijek biti s njima. Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku, te očuvanje njihove jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske.
Svojom potporom ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini ujedno izražavam punu potporu napretku Bosne i Hercegovine na svakom planu njezina razvoja, za bolji život svih njezinih građana. U ovom trenutku je ključno osigurati da nakon jesenskih izbora Bosna i Hercegovina osigura puno djelovanje svojih institucija i ne završi u njihovoj paralizi i nefunkcionalnosti, poput stanja u Gradu Mostaru. Dogovor oko reforme izbornog zakonodavstva koja bi trebale osigurati provođenje odluka Ustavnog suda BiH, presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, u skladu s poštivanjem ravnopravnosti i konstitutivnosti svih triju naroda, a slijedom temeljnih načela Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, trenutno je ključan izazov. Tu je potrebna politička hrabrost i mudrost.
Želim da Bosna i Hercegovina ostvari sve svoje razvojne potencijale i tome sam, kao predsjednica vama najbliže države i članice Europske unije, spremna pružiti svu daljnju moguću potporu. Bosna i Hercegovina nije imala, nema i neće imati većeg zagovornika svoga europskog puta od Republike Hrvatske. Isto se odnosi i na suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom, odnosno Akcijski plan za članstvo oko kojeg postoji suglasje.
Sigurna sam da dijelimo uvjerenje kako je za ostvarivanje toga cilja suradnja u svim područjima između naših dviju država od najveće važnosti. Stabilnost i dinamična razvojna perspektiva Bosne i Hercegovine isto je tako važna za Republiku Hrvatsku i za cijelu jugoistočnu Europu. U tom kontekstu perspektiva članstva Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji od prvorazredne je političke, gospodarske, kulturne i sigurnosne važnosti. Ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini neizostavan je dio toga puta.

Uvjerena sam da je upravo hrvatski narod u Bosni i Hercegovini najsnažniji motor procesa europskih integracija te da je to zalog daljnjeg razvoja međudržavnih odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i zajedničkog napretka.