IRB i AI u borbi protiv dijabetesa: Hoće li HZZO u budućnosti plaćati aplikacije kao lijekove?

Projekt, koji koordinira Institut Ruđer Bošković, okuplja 16 partnera u Hrvatskoj s primarnim ciljem olakšavanja ulaska tehnoloških inovacija u stvarni zdravstveni sustav. Svake godine stručnjaci biraju strateški važnu temu za javno zdravstvo, a ovogodišnji fokus je na gorućem problemu - dijabetesu tipa 2, od kojeg u Hrvatskoj boluje gotovo pola milijuna ljudi.

Kako prepoznati nedisciplinu prije komplikacija?

Glavna tema ovogodišnjeg natjecanja, koje je intenzivno trajalo protekla dva mjeseca, jest adherencija, odnosno problem pridržavanja propisane terapije. Kako objašnjava dr. sc. Barešić, dijabetes je u ranim fazama relativno jednostavna bolest jer su lijekovi i protokoli dobro poznati, no pacijenti često zaboravljaju ili zanemaruju terapiju zato što u toj fazi još ne osjećaju ozbiljne zdravstvene komplikacije. Disciplina se obično javlja tek kada nastupe problemi, no tada je učinak terapije znatno manji nego na samom početku bolesti.

"Ideja je zapravo pronaći one pacijente koji se najvjerojatnije neće pridržavati terapije", istaknula je Barešić. Pojasnila je da algoritam uči iz povijesnih podataka kako bi prepoznao pacijente koji su potencijalno neadherentni. Na taj način sustav ili liječnik mogu pravovremeno reagirati, pružiti pacijentu više pažnje i edukacije te ga češće podsjećati na terapiju u fazi kada se time postiže maksimalan učinak na očuvanje zdravlja.

Zdravstveni podaci kao skriveno blago

Hrvatski centralizirani sustav CEZIH često je u fokusu javnosti, no Barešić napominje da on, iako fantastičan, nije jedini izvor dragocjenih informacija. Za potrebe ovog natjecanja stvarni i anonimizirani podaci povučeni su iz bolničkih informacijskih sustava i domova zdravlja, koji čuvaju desetljeća povijesti medicinskih procesa. Svi ti podaci analiziraju se u strogo kontroliranim i sigurnim uvjetima na serverima konzorcijskih partnera.

Prema njezinim riječima, upravo pametno korištenje tih podataka u istraživanjima i razvoju inovacija može donijeti golem pozitivan učinak za cjelokupni zdravstveni sustav, a ovo natjecanje služi kako bi se ta mogućnost približila široj tehnološkoj zajednici.

Od studentskog eksperimenta do stvarnih startupova

Iako je nagradni fond od 15.000 eura, namijenjen za tri najbolja tima, simboličan u svijetu visoke tehnologije, Barešić naglašava da u ranoj fazi novac nije presudan faktor, nego su to entuzijazam i pristup pravim ljudima. Iskustva iz prethodnih godina pokazuju da su upravo pobjednički timovi nakon natjecanja osnovali startupove i krenuli u ozbiljan razvoj komercijalnih rješenja.

Projekt AI4Health.Cro u tri je godine postojanja pomogao oko pedeset startupova na njihovu putu od ideje do tržišta. Nekoliko tehnologija koje su prošle kroz ovaj program već su uspješno komercijalizirane i danas se aktivno koriste u hrvatskim bolnicama. Barešić je pritom podsjetila da se umjetna inteligencija već rutinski koristi u medicini, iako pacijenti, pa čak ni liječnici, toga često nisu svjesni jer je uklopljena u postojeće svakodnevne sustave.

Za naprednije faze razvoja projekt inovatorima nudi povezivanje sa specijaliziranim investitorima sklonima visokorizičnim ulaganjima na sjecištu zdravstva i tehnologije.

Kada će AI aplikacije biti na platnoj listi HZZO-a?

Najveći izazov za tehnološke inovacije u zdravstvu i dalje ostaje njihova integracija u tromi javni sustav te pitanje tko će te softverske alate u konačnici platiti. Barešić smatra da bi dugoročno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje trebao tretirati AI rješenja kao i svaku drugu medicinsku napravu.

"Pojednostavljeno rečeno, AI rješenja mogu se poistovjetiti sa štakom ili okvirima za naočale, barem iz perspektive regulative", slikovito je pojasnila gošća.

Ipak, do njihove stvarne primjene u praksi predstoji još nekoliko koraka, uključujući usklađivanje s novom europskom regulativom. Upravo zato je HZZO jedan od partnera na ovom projektu, kako bi se kroz pilot-projekte na konkretnim primjerima testirali modeli implementacije.

Cilj je stvoriti okruženje u kojem inovatori neće bježati iz zdravstvenog sektora u manje zahtjevne industrije poput turizma ili trgovine. Barešić je zaključila optimističnom prognozom kako ćemo kroz nekoliko godina rutinski svjedočiti AI aplikacijama koje su prošle rigorozna testiranja te će, kao sigurne i učinkovite, završiti na platnoj listi zdravstvenog sustava u svim hrvatskim domovima zdravlja i bolnicama.