Predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa u intervjuu je progovorio o primopredaji rezultata na Pantovčaku s novoizabranim predsjednikom Zoranom Milanovićem, slučaju RBA, kao i o brojnim drugim temama.

Prenosimo dio intervjua za Večernji list. 

Je li bilo napete atmosfere na primopredaji rezultata na Pantovčaku zbog Milanovićevih premijerskih dana kad se “visoki izvor iz Vlade” obračunavao s Vrhovnim sudom? Imate li i vi dojam da ste dobili opasnog kritičara?

Ne. Prvi put imao sam priliku sresti gospodina Milanovića. To je bio kurtoazan, ali i zanimljiv razgovor od pola sata uglavnom o temama vezanim za izborni proces.

Vjerujete li da više neće kršiti trodiobu vlasti kao kad je bio premijer u slučaju Perkovića ili Sabe, na što ste se i vi kritički osvrtali, kao i Branko Hrvatin?

Napad na sudstvo u našem političkom prostoru je normalna stvar. Hoće li novi predsjednik promijeniti taj diskurs, tek ćemo vidjeti. Volio bi da to učini, jer bi to bila snažna poruka da u tim stvarima treba biti suzdržaniji.

Čulo se i suglasje jer se nadovezao kako je važno da je izborni proces čist kao gorski potok.

Ja sam htio naglasiti da iza tog rezultata stoji rad gotovo 70.000 ljudi, uključujući promatrače, i da su i ovaj put posao odradili uredno, precizno i savjesno tako da se već tradicionalno izbori provode u najboljem redu. Nadam se da taj standard neće biti poremećen, sa sucima ili bez njih. Naime, držim da smo zreli postaviti sustav kontrole izbornog procesa i bez sudaca. Jedna smo od rijetkih zemalja u kojima su suci toliko involvirani. To ima svoju povijest. Jer za prve demokratske izbore bilo je teško naći ljude kojima se može vjerovati. I onda su imenovani suci, i to uglavnom građanski. Ja sam bio jedan od tih. Ali, volio bih kad bismo suce isključili iz tog procesa.

Je li bilo pritisaka na Vrhovni sud u slučaju Franak? Da je Ustavni sud odlučio u korist banaka, tko bi vjerovao da to nije zbog PR agencije RBA banke?

Jesu li suci sudili po savjesti ili ne, vidi se iz obrazloženja. Ako je ono konzistentno, ako “pije vodu” jer se temelji na pravnoj normi i činjenicama, onda je jasno da utjecaja nema. U slučaju Franak nije bilo pritisaka, a ovo što se tiče RBA banke je primitivno i naivno. I dobro je što je to otvorilo pitanje pritisaka i percipira li se to tako i u javnosti. Jer, pritisci se stalno događaju, sve te grupe na Facebooku, demonstracije u Zadru, Splitu, evo danas i pred Županijskim sudom u Zagrebu, sve su to oblici pritiska, samo što se nekad ocjenjuje da su ti pritisci sasvim u redu, a sad su u slučaju RBA ocijenjeni kao nedopustivi. Iako su svi nedopustivi. Prema članku 6. Zakona o sudovima, zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke pa i korištenje medija i javnih istupa za utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka. Dovoljno je i kad se stvori atmosfera u kojoj stranka ne može vjerovati da sudska odluka nije rezultat nekih zakulisnih radnji i zato se mora suzdržavati od takvih rabota.

Kad se može očekivati odluka u oglednom postupku za Franak?

Rokovi su vrlo jasni i meritorna odluka mora biti donesena do kraja ožujka. Riječ je o složenom pitanju i tu nam ne treba brzina nego stručna i zakonita odluka.

Naš Vrhovni sud sada ima 36 sudaca, a od 2002. najmanje predmeta, 6725, riješio je 2008., a najviše preklani – 11.280. Finski sud ima 18 sudaca, a od 2008. rješava od 2378 do 2876 predmeta, a danski sud 2017. riješio ih je samo 304. Ali, kad se vidi nadležnost, onda su neusporedivi. Dok njihovi rješavaju složene probleme, naš se mora baviti i trivijalnostima.

Da bi Vrhovni sud RH ostvario svoju ustavnu ulogu mora rješavati načelna pitanja od nacionalne važnosti. Vrhovni sud se ne bi trebao hvaliti da je riješio puno predmeta. Nije to izraz njegove kvalitete, već sadržaj njegovih odluka. Nedavno smo na našim stranicama objavili komparativnu analizu Vrhovnog suda Italije, o ulozi vrhovnog suda u zemljama EU, i u 24 od 28 zemalja oni se ne bave činjenicama, već odlučuju samo o pravu, što ćemo mi doseći kad zaživi novi sustav revizije i ako proradi Visoki kazneni sud. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.