Sjednica Vlade RH održava se danas u podne. Vlada će donijeti Nacionalni program reformi 2020. i prateći Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu. Četvrti po redu Nacionalni program reformi ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera, rekao je Plenković. Premijer je rekao da na razini 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto.

Andrej Plenković je na početku sjednice kazao kako je Hrvatska imala jako dobar odgovor na koronakrizu.

“Održan je sastanak Europskog vijeća, a naravno da je glavna tema bila borba protiv koronavirusa. Važno je napomenuti da je naš dosadašnji angažman protiv Covida polučio odlične rezultate i ovo je veliko ohrabrenje i potvrda da su mjere urodili plodom”, kazao je premijer.

Kazao je da se na sastanku Europskog vijeća govorilo i o turizmu. “Želimo da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv virusa, da dođe do komunikacije. Ako istu sliku ima Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, pričat ćemo o rješenjima i otvaranju granica”, kazao je premijer.

Očekivani pad BDP-a od 9,4 posto

Četvrti po redu Nacionalni program reformi ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera i 75 aktivnosti, rekao je Plenković. “Vlada je ostvarila u ovom mandatu tri puta zaredom proračunski višak”, istaknuo je.

Premijer je rekao da na razini 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto.

“To su naše interne procjene temeljem aktivinosti koje su se morale dogoditi. U vremenu pred nama morat ćemo se vratiti na one tračnice na kojima smo vozili prije pandemije”, rekao je Plenković.

Nacionalni program reformi

Ministar financija Zdravko Marić predstavlja mjere Nacionalnog programa reformi. “U dijelu ekonomskih mjera Nacionalni program reformi oslanja se na ključna tri cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva te održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija kroz 10 reformskih prioriteta.

Program reformi naslanja se na prethodni program iz 2019., a najvažnija je provedba i implementacija koja je na razini oko 64% uspješnosti izvršenja. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike”, rekao je ministar Marić.

“Program konvergencije ima ključna tri područja. Međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije”, kazao je Marić.

“Razmjeri i trajanje ekonomskih poremećaja još su neizvjesni, ali utjecaji će biti veći nego 2008. Sve zemlje svijeta će u kratkim vremenskim razmacima snositi ekonomske posljedice, ali čini se da će biti snažnijih inicijalnih oporavaka”, rekao je ministar Marić komentirajući međunarodno okruženje i Covid. “Izgledno je da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom autputa”, rekao je i dodao da Hrvatska ovu krizu dočekuje puno spremnija.

“Hrvatska dočekuje krizu puno spremnija. Nekoliko godina bilježenja viška dovelo je do toga da je inozemni dug bio u silaznoj putanji. S obzirom na očekivani pad u privatnom sektoru očekivana putanja oporavka počiva na pruženoj snažnoj potpori privatnom sektoru i popuštanju epidemijskih mjera. Hrvatska bilježi dobre i više nego očekivane rezultate.

Govoreći o posljednjem području makroekonomske i fiskalne projekcije, Marić je rekao da je za iduću godinu procjena rasta 6,1%:

“Na razini 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4%. Iduće godine je teško očekivati oblik slova V u smislu oporavka, a procjena rasta za iduću godinu je 6,1% BDP-a. Sve osim potrošnje za ovu godinu projiciramo s negativnim predznakom, očekujemo pad uvoza roba i usluga od 23%. Dosadašnje mjere i one koje će slijediti u konačnici rezultiraju ovom brojkom. Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima. Što se tiče inflacije, Hrvatska će se vratiti u zonu deflacije.”

Govoreći o tržištu rada Marić je dodao: “Naše mjere su usmjerene na očuvanje radnih mjesta, mjere za plaće su ciljane u tom smjeru, imamo određene uspjehe, ali kontinuitet je važan, i mjera i učinaka gospodarske politike. Projiciramo pad stope zaposlenosti od 3,2%. Kad uzmemo u obzir očekivano smanjenje prihodne strane proračuna i sve naše aktivnosti za ovu godinu, naša projekcija je deficit od 6,8% BDP-a u državnoj blagajni, odnosno 24,8 milijarde kuna. To će rezultirati i povećanjem javnog duga za ovu godinu i očekujemo javni dug od 86,7% BDP-a do kraja godine. Za iduću godinu procjena je da ćemo se vratiti u deficit od 2,6%.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.