Opasna kombinacija uz lijekove koju mnogi ignoriraju: "Nije bezazlen napitak"

Iako se reklamiraju kao brz izvor energije i koncentracije, njihova kombinacija stimulansa može imati ozbiljan učinak na organizam, osobito kod osoba koje istodobno koriste terapiju za tlak, srce, anksioznost, nesanicu ili druge kronične bolesti, navodi se u priopćenju Farmaceutske komore Srbije.

Stručnjaci upozoravaju da energetska pića nisu bezazlen napitak niti „obična kava u limenci“.

Ona sadrže farmakološki aktivne tvari, prije svega velike količine kofeina, ali i druge stimulanse čije se djelovanje međusobno pojačava. Upravo zato njihova upotreba može utjecati na učinkovitost lijekova, pojačati nuspojave terapije ili dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba poput ubrzanog rada srca, skoka krvnog tlaka, nesanice, nervoze i poremećaja srčanog ritma.

U ljekarnama i ordinacijama sve češće se čuje rečenica: „Popio sam samo jedno energetsko piće, to nije lijek“. Međutim, problem je upravo u tome što se djelovanje energetskih pića često podcjenjuje, iako njihov sastav može značajno utjecati na organizam, posebno kod ljudi koji svakodnevno uzimaju terapiju.

„Najčešći sastojci energetskih pića su kofein, često prisutan u količinama koje premašuju preporučeni dnevni unos, zatim guarana kao dodatni ‘skriveni’ izvor kofeina, taurin koji sudjeluje u regulaciji brojnih fizioloških procesa u organizmu, biljni ekstrakti poput ginsenga i yerba mate, velike količine šećera ili umjetnih zaslađivača, kao i visoke doze vitamina B i L-karnitina. Međutim, problem nije u jednom sastojku pojedinačno, nego u njihovoj kombinaciji. Organizam ovakve napitke ne doživljava kao hranu ili osvježenje, već kao snažan stimulans. Iz perspektive farmaceuta, najveći rizik predstavljaju upravo interakcije – situacije u kojima energetska pića mogu promijeniti djelovanje lijeka, pojačati nuspojave terapije ili utjecati na njezinu sigurnost i učinkovitost“, objašnjava Emilija Trbović, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Energetska pića često sadrže visoke razine kofeina, šećera i raznih drugih stimulansa i aditiva. Iako mogu pružiti privremeni poticaj energije, redovita ili pretjerana konzumacija može predstavljati nekoliko zdravstvenih rizika, posebno za adolescente, sportaše i osobe s postojećim zdravstvenim stanjima.

Uz visoke razine kofeina i šećera, zajedno s drugim sastojcima, postoje i potencijalne nuspojave konzumacije energetskih pića, uključujući nesanicu, proljev, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, hipertenziju, depresiju, tahikardiju, razdražljivost i anksioznost.

„Jedan od najzabrinjavajućih učinaka energetskih pića je njihov potencijalni utjecaj na srce. Jedno istraživanje pokazalo je da energetska pića mogu značajno povećati broj otkucaja srca i izazvati skokove krvnog tlaka, što može dovesti do srčanih aritmija koje su potencijalno opasne po život. Dugotrajna upotreba također je povezana s kardiomiopatijom, stanjem u kojem srce postaje abnormalno povećano i oslabljeno, što narušava njegovu sposobnost da učinkovito pumpa krv. Članak u časopisu ‘The Journal of Pediatrics’ istaknuo je zabrinutost zbog kardiovaskularne toksičnosti kod adolescenata koji redovito konzumiraju energetska pića“, kaže Trbović.

Mnoga energetska pića sadrže do jedne trećine šalice šećera po porciji. Ovaj visok sadržaj šećera može pridonijeti pretilosti, dijabetesu tipa 2, ovisnosti o šećeru i žudnji za njim. Preporučeni siguran dnevni unos kofeina iznosi oko 400 mg za zdrave odrasle osobe, a učinci ovise o dozi i individualnoj osjetljivosti.

„Važno je posebno upozoriti na rizike kombiniranja alkohola i energetskih pića. Alkohol djeluje kao depresor središnjeg živčanog sustava – usporava reakcije, smanjuje budnost i utječe na koordinaciju. S druge strane, energetska pića, zahvaljujući kofeinu i drugim stimulansima, povećavaju budnost i prikrivaju osjećaj umora. Kada se ove tvari kombiniraju, kofein može ‘maskirati’ osjećaj pijanstva pa osoba ima dojam da je manje pod utjecajem alkohola nego što zaista jest. Upravo zato ljudi često unesu veće količine alkohola jer ne prepoznaju stvarnu razinu opijenosti. Iako se osjećaju budnijima, njihove kognitivne i motoričke sposobnosti ostaju oslabljene, što značajno povećava rizik od prometnih nesreća, ozljeda i drugih oblika rizičnog ponašanja. Zbog ovih učinaka zdravstveni stručnjaci i međunarodne zdravstvene organizacije godinama upozoravaju da kombinacija alkohola i energetskih pića nije bezazlena, posebno kod mladih, osoba s kardiovaskularnim problemima i svih koji već koriste određenu terapiju“, precizira Trbović.

Farmaceuti su često prva linija kontakta s pacijentima. Za razliku od liječnika, koji pacijenta viđa povremeno, farmaceut ga viđa redovito. Vidimo navike koje pacijenti često ne spominju liječniku, a energetska pića jedna su od tih navika. Problem je u tome što se energetska pića ne doživljavaju kao nešto što treba prijaviti uz terapiju. Energetska pića ne liječe umor – ona ga prikrivaju. Umor je signal organizma, a kada ga stalno potiskujemo, tijelo plaća cijenu.

„Najčešći primjeri iz prakse odnose se na kombinaciju energetskih pića s lijekovima za liječenje povišenog krvnog tlaka. Kofein može dovesti do porasta krvnog tlaka i ubrzanog rada srca, čime privremeno umanjuje učinak terapije. Pacijenti tada često imaju dojam da lijek ‘ne djeluje’, iako je pravi problem u istodobnom unosu energetskih pića. Poseban oprez potreban je i kod lijekova za smirenje i spavanje jer oni imaju potpuno suprotno djelovanje u odnosu na energetska pića. Dok terapija djeluje umirujuće i usporava živčani sustav, stimulansi iz energetskih pića pojačavaju budnost i napetost, što može smanjiti učinkovitost terapije i dodatno opteretiti organizam. Kod pojedinih skupina antidepresiva visok unos kofeina može pojačati nuspojave poput nervoze, ubrzanog rada srca, osjećaja unutarnjeg nemira i nesanice. Također, kombinacija energetskih pića s analgeticima i protuupalnim lijekovima može povećati rizik od opterećenja jetre i bubrega, osobito kod dugotrajne upotrebe ili primjene visokih doza terapije. Važno je naglasiti da interakcije između energetskih pića i lijekova ne moraju izazvati trenutačne i dramatične simptome. Njihove posljedice često nastaju postupno i mogu postati vidljive tek nakon duljeg razdoblja redovite upotrebe“, upozorava Trbović.

Farmaceuti upozoravaju da kod mladih tolerancija na kofein brzo raste, javlja se psihološka ovisnost, a poremećaj sna postaje kroničan. Energetska pića nisu sportski napici i nisu napici za hidrataciju jer tijekom napora dodatno opterećuju srce. Međunarodno društvo za sportsku prehranu (ISSN) u svojim je izvješćima otkrilo da konzumiranje energetskih napitaka 10 do 60 minuta prije vježbanja može poboljšati mentalnu koncentraciju, budnost, anaerobne performanse i izdržljivost kod odraslih, pretežno zahvaljujući kofeinu. ISSN je zatim upozorio da energetska pića s visokim udjelom kalorija mogu dovesti do povećanja tjelesne težine i negativno utjecati na razinu glukoze u krvi i inzulina.

„Iz perspektive farmaceuta, energetska pića treba izbjegavati kod osoba sa srčanim bolestima, povišenim krvnim tlakom, dijabetesom, anksioznim poremećajima, trudnica i svih koji redovito uzimaju terapiju. Energetska pića nisu zabranjena, ali nisu ni bezopasna – posebno ne u kombinaciji s lijekovima. Poseban problem predstavlja to što energetska pića mogu prikriti umor i iscrpljenost, šaljući tijelu pogrešnu poruku da može više nego što je sigurno. Takvo ‘forsiranje’ organizma povećava rizik od zdravstvenih komplikacija, osobito kod mladih osoba, kroničnih bolesnika i osoba koje redovito koriste neku terapiju“, zaključuje Trbović.