Stručnjaci otkrili novu vrstu kolesterola: Mogla bi biti najopasnija

S jedne strane: HDL (lipoprotein visoke gustoće), herojski „dobar” kolesterol koji pomaže u čišćenju arterija i održava protok krvi. S druge strane: LDL (lipoprotein niske gustoće), takozvani „loš” kolesterol koji se nakuplja u krvnim žilama i tiho povećava rizik od srčanih bolesti, prenosi Science Focus.

To je uredna i jednostavna priča. I desetljećima je dovodila do jednog jasnog savjeta liječnika diljem svijeta: držite LDL niskim i na dobrom ste putu.

Postoji samo jedan problem. Ispostavlja se da priča ima i trećeg lika: malo poznatu, rijetko testiranu vrstu kolesterola koja može činiti oko trećine ukupne razine kolesterola – i na koju čak ni statini, najčešće propisivani lijekovi za snižavanje kolesterola na svijetu, ne djeluju naročito učinkovito.

Naziva se remnant kolesterol. A stručnjaci sada smatraju da bi mogao biti najopasniji od sva tri.

„Prije sam ih nazivao dobrim, lošim i ružnim”, kaže Berge Nordestgaard, klinički profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za kolesterol. „LDL je loš momak, ali remnant kolesterol je još gori.”

Da biste zaista razumjeli remnant kolesterol, korisno je prvo odbaciti jedan čest mit. Unatoč onome što vam je rečeno, sam kolesterol nije ni dobar ni loš. To je jednostavno masna tvar koju tijelo koristi za izgradnju stanica, proizvodnju hormona i održavanje rada živčanog sustava. Naravno, kolesterol može pridonijeti začepljenju arterija kada se nakuplja na pogrešnom mjestu – ali bez njega trenutno ne biste bili živi.

Te oznake „dobar” i „loš”? One zapravo nisu vezane uz sam kolesterol. Više se odnose na čestice koje ga prenose.

Baš kao što se ulje ne može otopiti u vodi, ni kolesterol se ne može otopiti u krvi, pa ga tijelo mora „zapakirati” i transportirati.

Može pomoći da zamislite kolesterol kao paket kojem je potrebno posebno dostavno vozilo da bi stigao do odredišta. Neka od tih vozila isporučuju kolesterol tkivima i ponekad arterijama (LDL). Druga ga skupljaju i vraćaju u jetru na reciklažu (HDL).

Takvo ponašanje dovelo je do toga da se te čestice nazivaju „dobrima” ili „lošima”.

Pa što su onda „ružne” čestice kolesterola? To je sasvim druga klasa vozila. Poznate kao hilomikroni i VLDL (lipoproteini vrlo niske gustoće), te čestice mogu biti goleme – i do 50 puta šire od LDL-a.

Zato ih možete zamisliti kao ogromne kamione u krvotoku koji prenose goleme količine tereta kroz tijelo.

Za razliku od LDL i HDL čestica, ti „kamioni” zapravo ne prenose prvenstveno kolesterol. Većinu njihova tereta čine trigliceridi – energetski bogata mast koju tijelo koristi kao gorivo. Kolesterol čini samo jedan do tri posto ukupnog tereta i uglavnom ima strukturnu ulogu u stabilizaciji triglicerida.

Na prvi pogled, tri posto djeluju kao zanemariva količina. Nešto o čemu gotovo da ne treba brinuti. Tek nekoliko sitnih tragova kolesterola unutar ogromnog kamiona punog triglicerida.

Ipak, budući da su te čestice toliko velike, i taj mali postotak se zbraja – stvarna količina kolesterola koju nose golema je, prema nekim procjenama i do 40 puta veća nego kod LDL-a („lošeg” kolesterola).

Srećom, dok je kamion pun triglicerida, kolesterol u njemu uglavnom je bezopasan – čestice su jednostavno prevelike da bi se uvukle u stijenke arterija.

Međutim, trigliceridi se ne zadržavaju dugo. Kako se čestica kreće kroz krvotok, ona usput oslobađa trigliceride, isporučujući energiju mišićima i tkivima, pa postaje sve „lakša”.

Na kraju ostaje ovojnica bogata kolesterolom – i upravo ta ogoljena čestica poznata je kao remnant kolesterol.

Kod zdrave osobe to uglavnom nije problem – jetra prepoznaje te remnant čestice i uklanja ih. Ali ako ih tijelo proizvodi previše – zbog prehrane, debljanja ili genetike – jetra jednostavno ne može sve obaviti. Ostaci ostaju u krvotoku mnogo dulje nego što bi trebali. I postupno neki od njih završe u stijenkama arterija.

Tada stvari počinju postajati komplicirane.

Kao što možete pretpostaviti, čestica zaglavljena u arteriji koja nosi i do 40 puta više kolesterola od LDL-a predstavlja ozbiljan problem.

Za razliku od trna koji možete izvaditi, remnant kolesterol ostaje čvrsto zaglavljen i pokreće imunološki odgovor. Ubrzo bijele krvne stanice dolaze na mjesto i pokušavaju „progutati” kolesterol, ali ga ne mogu probaviti. Zbog toga odumiru i postupno stvaraju masne naslage koje s vremenom sužavaju i otvrdnjuju arterije. A ako plak postane dovoljno velik – ili iznenada pukne – može blokirati protok krvi i izazvati moždani ili srčani udar.

Višak kolesterola u krvotoku može se zalijepiti za stijenke arterija i stvoriti plak koji postupno sužava ili blokira protok krvi.

Zona opasnosti

Ako sve ovo zvuči loše, to je zato što zaista jest. Istraživanja su pokazala da ljudi s višim razinama remnant kolesterola i triglicerida imaju dvostruko veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one s nižim razinama.

Unatoč tome, većina zabrinutosti oko kolesterola i dalje se fokusira na „loši” LDL. Dijelom je to opravdano. Na kraju krajeva, kako ističe Nordestgaard, povišeni LDL češći je problem u općoj populaciji – oko svake druge osobe ima povišenu razinu, u usporedbi s približno jednom trećinom kada je riječ o remnant kolesterolu. Ali taj fokus može dovesti do toga da nešto važno promakne.

A dokazi sugeriraju da se to zaista događa. Primjerice, u jednoj studiji gotovo 12 posto pacijenata s kardiovaskularnim bolestima i dalje je imalo visok remnant kolesterol unatoč tome što su postigli ciljne vrijednosti LDL-a. Drugim riječima: standardni krvni test pokazao im je da je sve u redu – ali su i dalje bili u riziku.

U drugoj studiji koja je obuhvatila 113.000 ljudi, oni s niskim LDL-om, ali visokim remnant kolesterolom, i dalje su imali 15 posto veći rizik od moždanog udara.